Gospodarski rast Hrvatske u posljednjem tromjesečju nešto je viši od ranijih, rujanskih prognozi. Rast realnog bruto društvenog proizvoda (BDP) za cijelu 2023. godinu bi trebao biti 2,6 posto, dok se u 2024. godini očekuje povećanje stope rasta na tri posto, poručio je guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić na godišnjem brifingu za medije, gdje su predstavljene i makroekonomske projekcije Hrvatske središnje banke.
Hrvatsku očekuje usporavanje ukupne i temeljne inflacije. Ocijenjena i projicirana prosječna godišnja stopa inflacije u 2023. godini je 8,4 posto, a za 2024. bi bila četiri posto, i to je niže nego se očekivalo.
„Projekciju BDP-a smanjili smo s 2,9 posto na 2,6 posto, ponajprije zbog revizije podataka Državnog zavoda za statistiku za prvu polovinu godine. U prvom kvartalu imali smo usporavanje ekonomske aktivnosti kao posljedicu inozemne potražnje, uz robusnu domaću potražnju. U zadnjem kvartalu imat ćemo rast BDP-a od 0,8 posto, što je kvartalni rast koji će nadmašiti godišnju stopu. I izvoz i uvoz bi u 2024. trebali prijeći u pozitivni teritorij“, rekao je Vujčić.
Za Hrvatsku se, u odnosu na europodručje, očekuje nešto snažniji rast. Naime, BDP bi na razini cijelog europodručja trebao u 2023. godini porasti za 0,6 posto, a u 2024. godini za 0,8 posto.
Pritom, očekivani rast u Hrvatskoj odražava jačanje osobne potrošnje, koja bi nakon 2,9 posto u ovoj, u 2024. godini trebala ubrzati na 3,9 posto, prognoze su HNB-a. Inflacija u Hrvatskoj u ovoj godini je niža od očekivanja, unatoč višim cijenama energije, dok se u idućoj godini očekuje niža inflacija cijena svih komponenata.
„Inflacija u ovoj godini na koncu će biti 8,4 posto, za 2024. godinu projiciramo da će biti četiri posto, dok bi tijekom 2025. godine trebala dosegnuti 2,5 posto. U europodručju ona će biti za 2023. godinu 5,4 posto, za 2024. godinu 2,7 posto, dok u 2025. godini bi trebala iznosit 2,1 posto“, rekao je guverner Vujčić tijekom prezentacije.
Očekuje se nastavak rasta zaposlenosti i realnih plaća i u 2024. godini, iako sporijim intenzitetom. Na tržištu radne snage i dalje nema promjena, a ono što ga karakterizira jeste nedovoljno radne snage koju Hrvatska uvozi i uvozit će, rekao je guverner HNB-a.
„Hrvatska nema na tržištu rada dovoljno radne snage i to je trend koji nas prati još od 2017. godine. Očekujemo nastavak tog trenda i u narednoj godini dok će stopa nezaposlenosti padati. Realne bruto plaće u 2023. godini povećane su za 5,7 posto, dok se njihov rast u 2024. godini projicira na 3,6 posto“, rekao je Vujčić.
Odluku ESB-a o stagnaciji kamatnih stopa Vujčić ocjenjuje očekivanom jer trenutačna projekcija inflacije govori da nema potrebe za dodatnim pooštravanjem, odnosno povećanjem kamatnih stopa.
„Ono što vidimo jeste pooštravanje uvjeta na prvi put ugovorene kredite poduzeća i određena usporavanja kod stambenih kredita. Kod već odobrenih kredita, promjena nema, kako kod poduzeća tako ni kod stambenih kredita, jer su oni kroz ranije politike HNB-a koje su okrenute ka zaštiti potrošača, ili fiksirane kroz kamatnu stopu, ili sigurne kroz zakon o potrošačima, tako da kod već odobrenih kredita nemamo promjena“, pojasnio je Vujčić i dodao da se jedini rast novoodobrenih kredita u Hrvatskoj vidi kod nenamjenskih potrošačkih kredita, koji su i dalje povoljniji nego u drugim državama EU.
Inozemna pozicija Hrvatske nastavlja se poboljšavati posebice jer se više koriste EU fondovi, kao i zbog porasti turističkih prihoda koji smanjuju inozemni dug, poručeno je iz HNB-a.
Pročitajte još:
Odgovarajući na pitanje za Financije.hr, o općoj ocjeni hrvatskog gospodarstva tijekom godine prelaska s kune na euro, guverner Vujčić je Hrvatskoj dao veoma dobru ocjenu.
„Mislim da je Hrvatska napravila jako dobru priču i mislim da ništa ne bismo napravili drugačije u ovom procesu jer je sve urađeno kako treba. Cijeli proces prelaska s kune na euro je prošao bolje nego što smo i očekivali, prije svega s tehničkog aspekta. Bili smo spremni i za neke potencijalne probleme, ali praktički ih uopće nije bilo. Ekonomski efekti su u skladu s očekivanjima, uvođenje eura je imao učinak na razinu inflacije do 0,4 posto, i on je i bio takav.
Premije rizika su pale za Hrvatsku, kreditni rejting nam je porastao, kamatne stope su niže nego u usporedbi s grupom zemalja koje nisu uvele euro, troškovi poduzeća su pali. Poduzećima koja rade s inozemstvom poslovanje je olakšano i njihovo poslovanje je jeftinije. Svi ti benefiti su tu i to baš na način na koji smo ih i očekivali. Ocjena je vrlo dobra jer smo i bili već djelomično naviknuti na euro kao društvo“, rekao je Vujčić za Financije.hr.
Jedan odgovor
Mogu potvrditi da je tranzicija s kuna na eura bila uspješna.