Glavni problemi hrvatskog gospodarstva su skučenost ponude rada i obrazovanje koje nije prilagođeno ekonomiji

U sljedećem razdoblju, koje se vremenski poklapa s pristupanjem Hrvatske OECD-u, predstoji nam prijelaz iz modela rasta zasnovanog na domaćoj potrošnji i EU sredstvima ka modelu koji se temelji na bloku prvatna ulaganja-produktivnost-izvoz, istaknuto je na predstavljanju sedmog izdanja Bijela knjige Udruženja stranih ulagača u Hrvatskoj.

Urednik Bijele knjige, ekonomski analitičar Velimir Šonje, istaknuo je kako je rast BDP-a od 4,3 posto u četvrtom kvartalu prošle godine iznad očekivanja, ali taj model rasta, baziran na osobnoj potrošnji i rastu plaća, smirivanju inflacije i priljevu novca iz europskih fondova i investicija ne može biti dugotrajan.

“Ovo će biti dobra godina, ali takav model ne može i neće garantirati dovoljno brzi rast produktivnosti”, naglasio je Šonje.

Udjel EU sredstava će, smatra, tijekom 2024. lagano ići prema dolje, dok će se zamašnjak osobne potrošnje krajem godine normalizirati. Glavna ideja i poruka predstavljena u Bijeloj knjizi je vratiti se na nešto s početka ovog stoljeća, spregu izravnih stranih ulaganja i izvoza.

Hrvatska će uskoro doći do 77-78 posto prosjeka EU po realnom dohotku stanovnika, a da bi se dosegnulo željenih 90 posto, što će između ostalog dovesti i do pozitivnog migracijskog salda, odnosno povratka iseljenika, potrebno je ulagati u poduzeća koja isplaćuju bitno veće plaće kako bi se dosegnulo 90 posto prosjeka EU.

Dobrim dijelom je riječ o inozemno kontroliranim poduzećima, no udio zaposlenih u takvim tvrtkama iznosi samo 20 posto, po čemu smo u Europskoj uniji treći odozdo, odnosno bolji smo samo od Litve i Bugarske.

Kao glavni problemi hrvatskog gospodarstva u Bijeloj knjizi označeni su skučenost ponude rada, obrazovanje koje nije prilagođeno gospodarstvu te neučinkovita birokracija. S ciljem prevladavanja istih na njezinim su stranicama iznijete 43 preporuke među kojima je i da se poduzeća moraju uključiti u sektor obrazovanja, ne samo mladih, već i onog cjeloživotnog po kojem smo također među najgorima u EU.

Uz to, istaknuta je važnost širenja financijskih i operativnih potpora za ključne investicije te snažnijeg sniženja stope doprinosa za novootvorena radna mjesta s visokim sadržajem znanja.

Šonje je naveo i da je potreban novi ambiciozno postavljen nacionalni razvojni cilj, no da bi se to postiglo, Hrvatska mora ući u elitnu skupinu 25 najprivlačnijih investicijskih destinacija na svijetu i osigurati kreditni rejting A+ do kraja ovog desetljeća.

Primorac istaknuo važnost stranih ulagača

Prije njega, nazočnima se obratio i ministar financija RH Marko Primorac koji je naglasio značaj stranih ulagača za Hrvatsku.

“Strani ulagači ovdje zapošljavaju oko 50 posto ukupno zaposlenih, ostvaruju oko 60 posto ukupne dobiti i 62 posto ukupnih investicija”, kazao je ministar te iznio i podatke o izdavanju trezorskih zapisa. Država je, naime, planirala izdati ukupno 550 milijuna eura, no interes je bio iznad svih očekivanja pa je ukupan uplaćeni iznos premašio 900 milijuna eura, uz sudjelovanje 110.000 građana.

“Uz izdanje narodne obveznice u ožujku, trezorskih zapisa u studenom i posljednje izdanje trezorskih zapisa ostvarili smo preko 3,3 milijarde eura uplata hrvatskih građana”, otkrio je Primorac.

Predsjednik Udruženja stranih ulagača Burak Baykan kazao je, pak, kako Hrvatskoj trebaju politike za unaprjeđenje poslovnog okruženja i privlačenje poslovnih investicija koje će povećati produktivnost i konkurentnost. Po pitanju privlačenja takvih investicija, upozorio je, i dalje nismo na razini ostalih članica EU.

Na skučenost ponude rada kao jedno od ključnih razvojnih ograničenja, uz činjenicu da obrazovanje nije prilagođeno gospodarstvu, upozorio je i glavni tajnik Udruženja Tomislav Šlat.