Poduzetnička okolina u Hrvatskoj još uvijek djeluje na poduzetničku aktivnost više ograničavajuće nego stimulirajuće, rečeno je tijekom predstavljanja novog Global Entrepreneurship Monitor – GEM – istraživanja za 2022. godinu na temu “Što čini Hrvatsku (ne)poduzetničkom zemljom?”.
Rezultate najnovijeg istraživanja predstavili su Hrvatska udruga banaka i Centar za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća i poduzetništva (CEPOR), objavila je Hina.
Global Entrepreneurship Monitor (GEM) najveće je svjetsko istraživanje poduzetništva pokrenuto 1999. godine, od deset najrazvijenijih zemalja koje su željele utvrditi o čemu ovisi poduzetnička aktivnost u zemlji, zašto postoje razlike među zemljama i što vlade mogu učiniti u izgradnji poduzetničke okoline koja djeluje stimulirajuće, a ne ograničavajuće, na poduzetničku aktivnost pojedinaca. U 2022. godini u istraživanju je sudjelovala 51 zemlja, u Europi 22, a u Europskoj uniji 18 zemalja.
Voditeljica istraživanja, profesorica osječkog Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera, Slavica Singer, istaknula je da je istraživanje u Hrvatskoj provedeno na uzorku od 2.000 ispitanika. Kazala je, uz ostalo, da poduzetnička okolina u Hrvatskoj još uvijek djeluje na poduzetničku aktivnost više ograničavajuće nego stimulirajuće. Samo dvije komponente – dinamika domaćeg tržišta i raspoloživost i kvaliteta fizičke infrastrukture – telekomunikacijska i prometna – djelovale su stimulirajuće na poduzetničku aktivnost u 2022. godini.
S druge strane, posebno ograničavajuće komponente poduzetničke okoline u Hrvatskoj, rekla je Singer, bile su vladine politike prema prioritetima i regulatornom okviru, prisutnost značajnih barijera ulaska na tržište, niska razina transfera istraživanja u poslovni sektor te nedostatan doprinos obrazovanja izgradnji poduzetničkih kompetencija mladih. Hrvatska je, kako piše Hina, iznad EU prosjeka po percepciji inovativnosti proizvoda i usluga, ali i po optimizmu za očekivano novo zapošljavanje u narednih pet godina.
U percepciji o namjerama za pokretanje poslovnog pothvata, Hrvatska je po optimizmu iznad prosjeka EU (Hrvatska 9,4 posto, EU prosjek 5,3 posto). Profesorica Singer je istaknula i da je posljednje GEM istraživanje pokazalo da više nismo “mačo” zemlja, odnosno da se rodni aspekt poduzetništva uravnotežio.
Nadalje, 63 posto ispitanika u Hrvatskoj smatra da je biti poduzetnik dobar izbor karijere, no to prati izuzetno niska percepcija o tome imaju li uspješni poduzetnici visok status u društvu. Hrvatska je, naime, zadnja od EU zemalja po stavu o društvenom statusu uspješnih poduzetnika, a od EU prosjeka po tome zaostajemo 13 postotnih poena.
Pročitajte još:
Kod nas je, isto tako, “odraslih” poduzeća starijih od 42 mjeseca samo 47 posto od EU prosjeka, dok je neprofitabilnost glavni razlog izlaska iz poduzetničke aktivnosti. “I u 2022. potvrdio se obrazac da su obrazovaniji ljudi i poduzetnički aktivniji”, rekla je Singer, dodavši i da obrazovaniji imaju nižu razinu straha od promašaja. Zaključila je da se u proteklih 20-ak godina u Hrvatskoj događaju pozitivne promjene, ali i da taj proces traje jako presporo.
Direktorica Hrvatske udruge banaka Tamara Perko istaknula je da hrvatske banke podupiru poduzetništvo, no i da prostora za napredak ima u alternativnim tržištima financiranja.
Naglasila je da su kamate na poduzetničke kredite u Hrvatskoj među najnižim razinama u EU, ali i da bi te kamate u budućnosti mogle rasti. Smatra da su uvođenje eura i ulazak u Schengen pomogle hrvatskim poduzetnicima.
