Gdje se čuvaju najveće zalihe zlatnih poluga na svijetu i kako su nastale?

Sjedinjene Američke Države (SAD) drže najveće zalihe zlatnih poluga na svijetu – čak oko 8.134 tone zlata, prema podacima Svjetskog vijeća za zlato za treći kvartal 2024. godine. To je znatno više od drugih velikih gospodarstava poput Njemačke, Italije, Francuske ili Kine. Većina tog zlata nalazi se pod strogim nadzorom u najzaštićenijim trezorima u zemlji, uključujući poznati Fort Knox.

Fort Knox, sagrađen 1936. godine, trenutačno čuva otprilike 147,3 milijuna unci zlata, što čini otprilike polovicu ukupnih zlatnih rezervi SAD-a. Trezor je poznat po iznimnoj sigurnosti i sustavu zaštite koji američka vlada nikada u potpunosti ne otkriva javnosti.

Osim što je kovanica, West Point Mint djeluje i kao skladište za oko 22 posto američkog zlata, što iznosi približno 54 milijuna unci. Nalazi se blizu američke Vojne akademije i također ima visoke sigurnosne standarde. Denver također skladišti značajne količine zlata – prema dostupnim podacima iz 2023. godine, tamo se nalazi oko 43,85 milijuna unci.

Podzemni trezor Federal Reserve Bank of New York, u srcu Manhattana, čuva više od 5.800 tona zlata, ali većinom u ime stranih vlada i međunarodnih institucija, a ne SAD-a. Ova lokacija simbolizira povjerenje stranih partnera u sigurnost američkog sustava.

Povijest američkih zlatnih rezervi vezana je uz niz političkih i ekonomskih odluka koje su oblikovale globalni monetarni sustav. Tijekom 19. i početkom 20. stoljeća, SAD su koristile takozvani zlatni standard, što je značilo da je vrijednost dolara bila vezana uz određenu količinu zlata. Zbog toga su zalihe zlata bile ključne za monetarnu stabilnost.

Također, Zakonom o zlatnim rezervama iz 1934. godine, omogućeno je Ministarstvu financija da preuzme vlasništvo nad svim monetarnim zlatom u zemlji. Time je centralizirano upravljanje zalihama zlata, a istovremeno je zabranjeno privatno vlasništvo nad zlatnim polugama.

Predsjednik Richard Nixon 1971. godine odlučio je ukinuti mogućnost zamjene dolara za zlato. Time je završen međunarodni zlatni standard, a svjetske valute prešle su na takozvani fiat sustav, u kojem valuta više nema pokriće u zlatu.

Ostale države s najvećim zalihama zlata

Njemačka je druga po veličini vlasnica zlata na svijetu, s 3.351,2 tona, što čini 77,1 posto njezinih ukupnih deviznih rezervi. Većina tog zlata pohranjena je u trezorima Deutsche Bundesbanke u Frankfurtu, dok se dio nalazi u Federalnim rezervama u New Yorku i Bank of England u Londonu. Njemačka je tijekom posljednjih godina repatrirala značajne količine zlata iz inozemstva kako bi povećala sigurnost i transparentnost svojih rezervi.

Prema podacima iz veljače 2025., Rusija posjeduje približno 2.336 tona zlata, što je čini petom zemljom u svijetu po veličini zlatnih rezervi, odmah iza SAD-a, Njemačke, Italije i Francuske. Vrijednost tih rezervi dosegnula je rekordnih 217,4 milijarde američkih dolara, što predstavlja značajan porast u odnosu na prethodne godine.

Ovaj porast vrijednosti nije rezultat značajnog povećanja količine zlata, već je prvenstveno posljedica rasta cijene zlata na svjetskom tržištu. Od početka 2022. godine, cijena zlata porasla je za više od 70 posto, dosegnuvši u ožujku 2025. godine više od 3.000 američkih dolara po unci.

Zlato čini oko 35,4 posto ukupnih ruskih deviznih rezervi, što je najviši udio u posljednjih 25 godina. Ova strategija povećanja udjela zlata u rezervama dio je šireg nastojanja Rusije da smanji ovisnost o američkom dolaru i zaštiti se od zapadnih sankcija.

Zanimljivo je primijetiti da su, unatoč rastu državnih zlatnih rezervi, zalihe zlata u ruskim komercijalnim bankama značajno smanjene. Do kraja 2024. godine, vrijednost plemenitih metala i dragog kamenja na bilancama ruskih banaka pala je na 325,4 milijarde rubalja (oko 3,4 milijarde američkih dolara), što odgovara približno 38,1 metričkoj toni zlata. To je najniža razina od srpnja 2022. godine.

Rusija je i drugi najveći proizvođač zlata na svijetu, s godišnjom proizvodnjom od oko 310 tona u 2024. godini.

Kina, šesta na listi, posjeduje 2.292,3 tona zlata, što čini 6,5 posto njezinih deviznih rezervi. U posljednjih nekoliko godina, Kina je značajno povećala svoje zlatne rezerve kao dio strategije diversifikacije deviznih rezervi i smanjenja ovisnosti o američkom dolaru.

Tijekom prvog kvartala 2025. godine, prema podacima Svjetskog vijeća za zlato, Narodna banka Kine nastavila je s kupnjom zlata peti mjesec zaredom, dodajući dodatnih 2,8 tona u ožujku. Ova politika odražava kinesku težnju za većom financijskom autonomijom i zaštitom od geopolitičkih rizika.

Švicarska, poznata po svojoj financijskoj stabilnosti, drži 1.039,9 tona zlata, što čini 9,6 posto njezinih deviznih rezervi i sedma je na ljestvici u ožujku 2025. godine, te je tako, u odnosu na zadnje tromjesečje 2024. godine, za jedno mjesto više ne ljestvici te je u ožujku bila sedma na listi.

Podaci pokazuju i da je u travnju 2025. godine, Švicarska uvezla najviše zlata iz Sjedinjenih Država od početka 2012. godine kada je carinska uprava počela objavljivati podatke – na 63 tone, najvišu razinu od početka 2012. godine, objavila je carinska uprava.

U uvjetima mogućeg trgovinskog rata, cijene zlata u New Yorku bile su više nego u Londonu i drugim centrima za trgovinu, i poluge su u velikom broju putovale preko Atlantika, navodi S&P Global u analizi.

Zlato Švicarske nacionalne banke pohranjeno je u trezorima unutar zemlje, a zemlja je poznata po svojoj neutralnosti i sigurnim skladištima zlata, što je čini atraktivnom destinacijom za pohranu zlata drugih država i institucija. Švicarska je i najveće svjetsko središte za rafiniranje zlata i za tranzit zlatnih poluga.

Švicarska je pak iz Velike Britanije uvezla 1,6 tona zlata ruskog porijekla u vrijednosti 138 milijuna franaka, objavila je carinska uprava. Obujam i vrijednost uvoza bili su otprilike pet puta veći nego u ožujku, pokazuju podaci. Velika Britanija najveće je svjetsko središte za izravnu trgovinu zlatom.

Indija, Japan i Turska na začelju su liste vlasnica količine zlatnih poluga.

Kuda ide zlato zbog straha od trgovinskog rata?

Ultrabogati sve više sele svoje zlato u inozemstvo dok ekonomska i geopolitička neizvjesnost potresa tržišta, a Singapur se pojavljuje kao omiljena destinacija.

Prema podacima CNBC-a, Singapur trenutačno ima zlatne i srebrne poluge u vrijednosti od oko 1,5 milijardi dolara.

Poznat kao “Rezerva”, skladište sadrži mnoštvo privatnih trezora i visoku komoru za pohranu obloženu tisućama sefova koji dosežu visinu od tri kata.

Od početka godine do travnja, skladište plemenitih metala zabilježilo je porast narudžbi za pohranu zlata i srebra u trezoru od 88 posto u odnosu na isto razdoblje 2024., rekao je njegov osnivač Gregor Gregersen.

The Reserve, koji također prodaje zlatne i srebrne poluge, zabilježio je porast prodaje poluga plemenitih metala od 200 posto u odnosu na prethodnu godinu u tom razdoblju, pokazali su podaci koje je dostavio The Reserve.

Bogati se također sve više odlučuju za fizičke zlatne poluge umjesto papirnatih jer ne žele toliko rizika od druge ugovorne strane i geopolitičkih rizika, rekao je Gregersen. Iako pohranjivanje i posjedovanje fizičkog zlata nije potpuno oslobođeno cjenovne izloženosti, ograničava izloženost određenim rizicima koje papirnato zlato nosi.