Futurist Martin Kruse: Tranzicija prema održivom društvu iz temelja će promijeniti poslovni svijet

Futurist Martin Kruse, viši savjetnik na Institutu za istraživanje budućnosti Kopenhagen, gdje je i na čelu odjela za Istraživanja o resursima i okolišu te odjela Predviđanja i studija budućnosti, održao je predavanje “Budućnost održivosti” u sklopu konferencije Future Tense powered by Lürssen.

U intervjuu za Financije.hr otkriva na koje sve načine održivost nepovratno mijenja poslovni svijet i naše živote.

Možete li ukratko objasniti prirodu vašeg posla, čime se točno bave futuristi?

“Futuristi prate pokretačke sile današnjice i gledaju kako utječu na ono što dolazi sutra. Ljudi imaju sklonost doživljavati budućnost kao običan produžetak prošlosti i sadašnjosti pa im je teško promatrati je na informiran način. Stoga im, analizirajući te pokretačke sile, pokazujemo više različitih scenarija budućnosti. Primjerice, ako to radimo za kompanije, pokušavamo im otkriti kako bi se njihova poslovna strategija uklopila u svaki od tih scenarija.”

U svom poslu radite s vladama, velikim kompanijama, startupima…, s kim od njih najviše surađujete i kako točno izgledaju te suradnje?

“S obzirom da najveći obujam našeg posla otpada na strategije, najviše radimo s velikim kompanijama poput onih iz sustava Fortune 500. Suradnja se uglavnom sastoji od dvije stvari: ili nam ljudi dolaze sa željom da naprave novu poslovnu strategiju, a mi im u tome pomažemo, ili su je već napravili pa je mi na određeni način testiramo kako bi vidjeli u kojoj je mjeri otporna na stalne promjene.”

Vezano uz tranziciju prema održivom društvu, koji su najveći izazovi, najveće prepreke?

“Ključni izazov je uskladiti ono što želimo učiniti za našu budućnost s onim što želimo učiniti sada. To vam je kao da hoćete smršaviti, ali ne i ići u teretanu. Kod klimatskih promjena je i dodatni problem što sve to radimo za nekog drugoga, a ne za sebe.”

Na koji će način ona redefinirati poslovni svijet?

“Redefinirat će ga na više načina. Moramo to gledati kao sistemski pomak, gotovo da se radi o novoj industrijskoj revoluciji. Tvrtke moraju biti svjesne na koliko će područja njihovog poslovanja ta tranzicija imati utjecaja, od kanala nabavke i resursa pa sve do tržišne vrijednosti i načina na koji zarađuju novac. Veliki je problem što većina to i dalje ne shvaća, kao i činjenica da ne postoji usklađenost jer regulative Europske unije dolaze presporo.”

U sklopu svog prošlog predavanja u Zagrebu govorili ste, među ostalim, o megatrendovima. Što su zapravo megatrendovi?

“Upravo te pokretačke sile koje sam spominjao, kao što su održivost, urbanizacija ili globalizacija. One mijenjaju naše društvo već više od pedeset godina. Ujedno su i jedino u što možemo biti sigurni – ja sam futurist, ali ne mogu predvidjeti budućnost, no postoje stvari koje nam s priličnom vjerojatnošću otkrivaju kako bi nadolazeće godine i desetljeća mogla izgledati, a to su mega trendovi.”

Kako megatrendovi utječu na poslovni svijet?

“Prvenstveno vezano uz sirovine i materijale koje koristimo. Uzmimo za primjer plastiku koja se sve manje upotrebljava, nju je potrebno nečim zamijeniti. Također, stalni razvoj tehnologije i gotovo svakodnevne inovacije natjerali su potrošače na prihvaćanje promjena, čemu se moraju prilagoditi i tvrtke. Uz to, kako bi mogle držati korak s konkurencijom, i same su prisiljene eksperimentirati i inovirati iako to ne čine koliko bi trebale.”

Što je po vama uzrok?

“Mislim da većina još uvijek ne razumije u kolikoj će mjeri to utjecati na budućnost njihovog posla. Nadalje, kompanijama je cilj ostvariti profit, a za održive proizvode i dalje ne postoji tržište. Niti regulatori ih ne prisiljavaju bilo kakvim legislativama ili porezima.”

Svoja ste znanja iz područja klimatskih promjena, energije, zelene potrošnje i metodologije proučavanja potencijalne budućnosti podijelili sa svjetskim liderima na sastanku skupine G20. Kakve su bile njihove reakcije?

“Tom sam prilikom bio dio skupine stručnjaka iz čitavog svijeta, a naš je zadatak bio dati im preporuke iz različitih područja. Ja sam, da tako kažem, bio zadužen za buduće generacije. Da bi došlo do bilo kakvih promjena, one moraju biti uključene. Ujedinjeni narodi će na summitu u rujnu po prvi puta predstaviti listu preporuka vezanih uz buduće generacije. Dobar primjer nalazimo u Walesu, gdje je osnovan odbor za budućnost koji treba utvrditi kako će ovo što radimo danas utjecati na one koji dolaze.”