Vlada RH je u ponedjeljak predstavila novu poreznu reformu u sklopu koje se od 1. siječnja 2025. godine uvodi i porez na nekretnine.
Novi porez između ostalog uključuje i veće oporezivanje nekretnina koje ne služe za stalno stanovanje ili nisu u dugotrajnom najmu, što bi trebao biti korak u smjeru rješavanja problema s ogromnim rastom cijena na tom tržištu.
“Ulagati u nekretnine se isplatilo u tolikoj mjeri da su se počele kupovati s ciljem ulaganja, umjesto da se dominantno ulagalo s ciljem rješavanja stambenog pitanja. Mnogi su umjesto u napredak svojih poslovanja ulagali u gradnju apartmana. To je dovelo do rasta potražnje za nekretninama, a time i do rasta cijena koje su danas tolike da si mlade obitelji ne mogu riješiti stambeno pitanje. Zbog toga imamo više od 600.000 praznih nekretnina ili se one, njih preko 200.000, koriste samo za kratkoročni najam”, objasnio je ministar financija Marko Primorac.
Uvođenje tog poreza za Financije.hr je komentirao i Frano Domitrović, vlasnik agencije za poslovanje s nekretninama Brick Nekretnine.
“Puno toga će pasti na jedinice lokalne samouprave pred kojima će biti veliki zadatak. Kada govorimo o nekretninama u kratkoročnom najmu, mnogo stvari će ovisiti o indeksu turističke razvijenosti. Lokalne samouprave imat će dosta posla oko svih tih značajnih faktora koji će zapravo određivati koliki će porez biti za pojedinu nekretninu. Na njega će utjecati sve od ulice i zone u kojoj se nekretnina nalazi, koliko je u tom mjestu turističkog sadržaja, koliki je broj dolazaka i noćenja i na kraju priče sama vrijednost nekretnine”, kazao je Domitrović.
Porez će se izračunavati prema veličini, a ne vrijednosti nekretnine. Naš sugovornik ističe kako tek treba vidjeti na koji će način lokalna samouprava određivati stopu poreza, koji će kriterij biti najbitniji u svim tim kategorizacijama. Naime, neke kuće na moru imaju bazene i najmodernije su uređene iako su kvadraturom manje od nekih drugih u koje desetljećima ništa nije ulagano.
“I tu postoji niz faktora kojim će se lokalna samouprava morati baviti i zato se baš i povezuju s turističkim sektorom. U ovom trenutku još nije sasvim definirano po kojim će se kriterijima određivati naplata porezne stope čiji je raspon dosta velik, od 60 centi do osam eura”.
U konačnici, Domitrović pozdravlja vladinu inicijativu ako doista bude rezultirala smanjenjem cijena nekretnina.
“Cijene nekretnina su stvarno porasle do te mjere da si mladi ljudi više ne mogu riješiti stambeno pitanje. I sama vlada kaže da ne želi biti vlada generaciji koja si ne može priuštiti nekretninu. Puno je faktora na koje bi ovaj porez morao utjecati, prvenstveno da padnu cijene jer više neće biti slučaj da se nekretnine kupuju isključivo kako bi se davale u kratkoročni najam i kako bi se ostvario profit, a s druge strane će više nekretnina biti dostupno za dugoročni najam. To bi definitivno išlo u prilog ljudima koji nisu iz gradova u kojima žele studirati ili se doseliti zbog promjene zaposlenja. Kada se pojavi više nekretnina za dugoročni najam, ponuda i potražnja će se izbalansirati pa i cijena mora pasti. Sada kada ih je u ponudi jako malo, logično je da njihovi vlasnici dižu cijene. Trenutno su najugroženiji mladi ljudi koji se sele radi neke vrste edukacije, studenti pa čak i stranci koji sudjeluju u programima poput Erasmusa. Oni nemaju velike prihode pa ih financiraju roditelji ili poslovi koje rade uz studij te si ne mogu priuštiti iznajmiti stan po 700 eura. Nadam se da će novi porez stvarno ukrotiti divljanje cijena nekretnina jer aktualno stanje nije održivo i nikome ne ide u prilog, nekretnine se predugo vremena ne uspijevaju prodati i dolazi do zastoja na čitavom tržištu”, istaknuo je.
HOK protiv oporezivanja nekretnina
Hrvatska obrtnička komora (HOK), međutim, smatra kako je oporezivanje nekretnina dodatno opterećenje građana.
Navode kako trenutno oni koji iznajmljuju za takozvani kratkoročni najam plaćaju dva poreza ako se radi o kući za odmor – jedan je porez na kuće za odmor, a drugi je na dohodak od iznajmljivanja.
“Poreznom reformom se u tom dijelu ne planira ništa ukinuti, sve ostaje kako jest, uz povećanje oba poreza pod drugim nazivom. Dodatno, ako netko od građana ima nekretninu koju nije stavio u opticaj, npr. za najam, vrlo vjerojatno postoji i razlog za to (npr. potrebno je veće ulaganje koje si netko ne može priuštiti i sl.) te je u takvim situacijama riječ o dodatnom poreznom opterećenju građana”, smatra HOK.
Pročitajte još:
Porez bi se, smatraju u HOK-u, trebao plaćati na dodatni prihod, a takozvano “rentijerstvo“ u ovom trenutku u Hrvatskoj nije izvor prihoda već dodatni prihod.
