Francuska i Njemačka dogovorom o automobilima potvrđuju da ostaju motor EU-a

Francuska i Njemačka su postigle dogovor vezan za europsku automobilsku industriju koji Njemačkoj daje prostor oko proizvodnje vozila s unutarnjim izgaranjem dok je Francuska dobila pristanak na njezin zahtjev da se ograniče potpore za proizvode pod oznakom “made in Europe” samo na proizvođače iz EU-a i Ujedinjenog Kraljevstva te isključe drugi partneri.

Praktično taj dogovor uklanja cilj za automobilski sektor da ostvari klimatsku neutralnost u 2035. Drugim riječima, novi automobili s unutarnjim izgaranjem će moći izlaziti na europske ceste i nakon te godine što treba osnažiti europski automobilski sektor i stvoriti povoljniji tretman za obnovljiva goriva.

“Imamo jasnu ambiciju uspješno transformirati naš automobilski sektor istodobno podržavajući klimatske ciljeve i zadržavajući proizvodnju u Europi”, poručio je francuski predsjednik Emmanuel Macron.

Njemački kancelar Friedrich Merz rekao je da je to investicijski signal za industriju.

Razgovori o ovom zahtjevnom pitanju trajali su od ljeta i obje su zemlje sada dobile ono što im je bilo važno, no cijena je određena šteta za europske klimatske ciljeve te rizik od udaljavanja trgovinskih partnera kao što su Japan, Turska ili Južna Koreja.

Europska komisija je predložila da se do 2035. ostvari 90-postotno smanjenje u emisijama ugljičnog dioksida iz novih automobila u usporedbi s razinom iz 2021. čime je napuštena prvotna ideja o potpunoj zabrani proizvodnje novih automobila s unutarnjim izgaranjem.

No, ideja je bila da se preostalih 10 posto kompenzira, uključivo uporabom niskougljičnih materijala. Pariz i Berlin su se dogovorili maknuti taj dodatni zahtjev.

Njemačka je ishodila i povoljnija pravila za plug-in hibridne automobile te indikativan, a ne obvezatan, nacionalni cilj za emisije korporativnih voznih parkova.

Francuska je osigurala njemačku potporu u ograničenju javnih subvencija i ugovora na vozila koje su proizvedena u EU, Ujedinjenom Kraljevstvu ili Europskom ekonomskom prostoru. Europska automobilska industrija je upozoravala da plan za prestanak proizvodnje automobila s unutarnjim izgaranjem nije bio realističan te je zagovarala uporabu alternativnih goriva.

Sve se ovo događa u trenutku kada europski čelnici žele smanjiti europsku ovisnost o uvezenim fosilnim gorivima. Inače, prodaja električnih automobila u EU je ove godine povećana za 45 posto, pa na njih sada otpada 22 posto europskog tržišta novih automobila.

Kako prenosi Financial Times, prvi čovjek Renaulta Francois Provost je izjavio da europska automobilska industrija ne odustaje od ambicija oko električnih automobila, ali i da treba biti pragmatičan.

Unatoč političkim slabostima Macrona i Merza kod kuće dogovor pokazuje da francusko-njemački savez ipak funkcionira na europskoj razini.

“Neki su govorili da nema mogućnosti za dogovor. To nije istina. Pokazuje se da se kod velikih uloga za najveće europske industrije Francuska i Njemačka mogu dogovoriti i to je dobro za Europu”, rekao je jedan europski dužnosnik.

Priznanje za taj napor stiglo je i iz Europskog udruženja proizvođača automobila ACEA-e.

“Prepoznajemo napore iza zajedničke francusko-njemačke pozicije koja bi trebala ubrzati pregovore u EU institucijama o paketu za automobilsku industriju”, poručili su.

Dodaju da dogovor potvrđuje neutralnost tehnologija, postavlja lakše upravljive ciljeve za 2035. i omogućava poticaje za sve automobile proizvedene u EU prema odgovarajućoj regulativi oko emisija ugljičnog dioksida.

Istodobno tvrde da se popustilo na fleksibilnosti oko postizanja emisijskih ciljeva preko niskougljičnih materijala te se nije dovoljno pozornosti pridalo potrebama vezanim za druge vrste vozila koja su ključna za konkurentnost europske industrije kao što su kamioni.

U europskoj automobilskoj industriji radi 13,5 milijuna ljudi i ona stvara osam posto europskog bruto društvenog proizvoda. Broj radnih mjesta pokriva osam posto svih poslova u industrijskoj proizvodnji EU-a. EU u tom sektoru ima trgovinski višak od 84,7 milijardi eura, a svake se godine u istraživanje i razvoj ulaže 84,3 milijarde eura što je 34 posto ukupne europske brojke.

Od sektora europske vlade svake godine dobiju 427,1 milijardu eura u poreznim prihodima.