Financiranje projekata obnovljivih izvora energije – subvencije, krediti ili vlastita sredstva?

Projekti u sektoru obnovljivih izvora energije rade se već dugi niz godina, i uvijek su ih pratili različiti izazovi – od administrativnih do financijskih barijera, jer sve što radite prvi put svakako je svima i novo i nepoznato.

Miloš Kostić, direktor MT-KOMEX-a iz Srbije, vodi tvrtku koja postoji od 1993. godine a među prvima je u Srbiji koji je i počeo graditi solarne elektrane. Svoje početke opisao je na panelu Financiranje OIE projekata, na Danima obnovljivih izvora energije, koji se održavaju u Puli.

„Kad krenete prvi put raditi projekte ovog tipa, kao što smo mi počeli 2000.-tih, ni država ni banka ni administracija – nitko ni ne zna kako da pomoći. Banke traže garancije za nešto što ne možete garantirati, državi dugo treba za dozvole jer ih daje prvi put, vi kao investitor ni ne znate koliko vam je potrebno novca za sve, dakle zaista je kompleksno. Najviše smo se uvijek oslanjali na sebe, odnosno svoja sredstva“, rekao je Kostić.

Jovanka Atanacković, menadžerica u tvrtki CWP za Srbiju istakla je tijekom panela da se tržišta mijenjaju i da je sektor OIE trenutno sektor koji ima vjerojatno najviše poticaja države u obliku subvencija.

„Ipak, same subvencije nisu i ne mogu biti rješenje. Jasno je da onaj tko radi projekt, traži sve izvore financiranja. No subvencija je svima svojevrsna garancija kada se okrenu ka bankama ili kada rade legalizacije, da lakše dođu do tih sredstava. Jer su takve subvencije možda bitnije bankama nego samim izvođačima. Moje je mišljenje da je ključ u boljim CPPA/PPA ugovorima, koji moraju biti bolje definirani jer je svaka situacija na terenu drugačija. Posljednjih dana puno se govori o tome koliko je rizika u projektima obnovljivih izvora, pa se postavlja i pitanje zašto ovo uopće radimo. Odgovor je vrlo jednostavan: zato jer boljih rješenja nema. Struja će uvijek biti potrebna i ako razvijemo PPA, neće nam više trebati ni pomoć država, ali na tome svi skupa trebamo raditi“, pojasnila je Atanacković.

I Yulia Novikova, viša financijska analitičarka, ALFI Renewables, stava je da su ključ bolje precizirani CPPA/PPA ugovori.

“Još jedan potencijalni izazov s kojim se investitori mogu susresti prilikom razvijanja projekta jest promjena direktive u tijeku samog financiranja ili razvoja elektrane, koja u potpunosti mijenja sve što se dotad napravilo”, rekla je Novikova.

Simone Dell’Atti, glavni savjetnik za vlasnički rast kapitala i projektnu financijsku strukturu i Europske investicijske banke (EIB) i Ante Krečak, voditelj projektnog financiranja u ERSTE banci istakli su da, s druge strane, banke se mijenjaju, baš kao i tržište jer im je važan klijent. EIB ima i posebne programe za OIE projekte, istakao je Dell’Atti.

„ Sama potpora banaka za projekte obnovljivih izvora razlikuje se od države do države i jedinstvenih pravila nema. Međutim, situacija je puno bolja nego prije deset godina jer su se dogodile različite revolucije tržišta. EIB je posebno fokusiran na politike i projekte koji se odnose na klimatske promjene i financiramo brojne projekte obnovljivih izvora energije u EU, što uključuje vodik i geotermalne izvore energije, odnosno sve one projekte koji nas mogu dovesti do Net Zero cilja i smanjenja ugljičnog dioksida. S naše strane, potrebna je veća suradnja kako države, tako i banaka i investitora da bi se izgradnja OIE projekata poboljšala“, rekao je Dell’Atti.

Krečak je pak naglasio da banke prate sve segmente projekata i da su se u posljednje vrijeme i one promijenile jer prate tržišta.

“Jedno od glavnih pitanja koje mi dobivamo jest zašto se projekt obnovljivih izvora energije ne financira u ranijim fazama. Financiranje samog projekta različito je od klasičnog korporativnog financiranja koje se bazira na bilanci i ima povijesne pokazatelje jer projektno je financiranje bazirano na budućem ‘cahsflowu’. Zato je u početnim fazama, kad je važna visina i kvaliteta učešća, ključan sponzor, odnosno njegovo iskustvo i znanje. O PPA ugovorima tek smo počeli razgovarati i u tome kaskamo za svijetom. Također, projekt u fazi razvoja banke najčešće ne prate i zbog regulative, odnosno administracije koja nije na strani investitora”, objasnio je Krečak.

Lovre Botica, partner za financijsko savjetovanje, pertner Odjela financijskog savjetovanja u konzultantskoj tvrtki Forvis Mazars kaže da svakako treba voditi računa o balansiranju svih strana koje traže financiranje. Dok projekt nije u “ready-to-build” fazi, banke ga u pravilu neće ni pogledati, istaknuo je Botica.

“Kod projekata obnovljivih izvora energije, mogućnost i želje banke za financiranje, ovise o tome u kojoj je točno taj projekt fazi. Ako nemate prijašnji ‘track record’, teško da će vas financirati, zato je vrlo važno naći sponzore”, rekao je Botica.

Jedan od zaključaka ovog panela je i da se tržišta mijenjaju kao i zelene politike te da svi sudionici u procesu financiranja trebaju preispitati svoje politike, da bi bili efikasniji na tržištu. Zelene obveznice, vlastita sredstva, produljeni rokovi otplate dodatni su ali ne i manje značajni modeli za financiranje ili potporu financiranju OIE projekata, uz tradicionalne – kredite i subvencije država, koji nam trebaju omogućiti više zelene energije na tržištu.

Jer, kako su sudionici panela rekli – pitanje obnovljivih izvora energije nije samo pitanje zarade i novca nego i pitanje naše budućnosti.

Posljednjeg dana konferencije Dani OIE raspravljat će se i kako biomasu i bioplin staviti u središte pažnje, koji su oblici pohrane toplinske i električne energije najučinkovitiji te koliko smo blizu eri vodika.

Na konferenciji, koju Obnovljivi izvori energije Hrvatske organiziraju pod pokroviteljstvom Ministarstva gospodarstva RH, Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine RH, Istarske županije, Europske investicijske banke, Europske banke za obnovu i razvoj, WindEurope, SolarPower Europe  iEuropean Biogas Association, sudjeluju relevantni stručnjaci iz javnog i privatnog sektora te visoki predstavnici nacionalnih i međunarodnih institucija.  Medijski partner konferencije je i Financije.hr.