Gospodarstvo eurozone u trećem tromjesečju godine nastavilo je rasti umjerenim, ali solidnim tempom. Istovremeno je trgovinski suficit u rujnu porastao, nošen ponajprije jakim izvozom na američko tržište, pokazali su podaci koje je Eurostat objavio u petak.
Monetarni blok 20 država Europske unije – kojem će se od 1. siječnja pridružiti i Bugarska – pokazao se zasad kao neočekivano žilav i otporan na globalne trgovinske sukobe i neizvjesnosti. Ipak, stopa ekonomskog rasta je i dalje slabašna u usporedbi s drugim velikim gospodarstvima, a ekonomisti kažu da ne vide na obziru potencijalne katalizatore za poticanje bržeg rasta.
Eurozona je tako rasla za 0,2 posto u trećem kvartalu godine u usporedbi s prethodnim, u skladu s preliminarnim procjenama s kraja listopada. Rezultati koje su ostvarile Francuska i Španjolska izbalansirale su Njemačku, koja već treću godinu zaredom stagnira, uslijed slabljenja proizvodnje, izvoza i domaće potrošnje.
U usporedbi s istim kvartalom godinu dana ranije BDP eurozone porastao je za 1,4 posto, malo iznad prognoziranih 1,3 posto koliko su predviđali stručnjaci u Reutersovoj anketi ekonomista – ponajviše zbog konstantno jakog rasta Španjolske.
Eurostat je u petak također objavio i podatke o robnoj razmjeni Europske unije s inozemstvom. Iz njih se vidi da je trgovinski suficit EU u rujnu eksplodirao, na 19,4 milijarde eura, pa je tako bio deset puta veći od 1,9 milijardi eura u kolovozu.
Takav rezultat je najviše posljedica rasta izvoza u SAD, koji se povećao brže od uvoza, usprkos nizu carinskih nameta koje su bile naštetile potražnji na američkom tržištu. Europska unija je u rujnu sa SAD-om ostvarila trgovinski višak od 22,2 milijarde eura, debelo iznad 6,5 milijardi eura u kolovozu, i 18,5 milijardi eura u istom mjesecu prošle godine.
Po vrsti robe, europski suficit izvoza je bio najviše potaknut izvozom kemikalija – što uključuje i farmaceutske proizvode – i strojeva. No, to bi se moglo čitati i kao jednokratni skok, jer su farmaceutski proizvodi nestabilna komponenta izvoza – posebice zbog velikog volumena proizvodnje koju globalne kompanije ostvaruju u Irskoj, zbog tamošnjih niskih poreznih davanja.
Pročitajte još:
Mjesečni trgovinski suficit eurozone je u rujnu bio najveći još od ožujka, kad su američke kompanije panično krenule s gomilanjem robe i zaliha prije no što nove carine stupe na snagu.
Ipak, ekonomisti upozoravaju da ne treba izvlačiti previše zaključaka iz mjesečnih brojki jer na njih utječu neki jednokratni faktori, baš poput narudžbi koje redovno skaču kad god američka vlada najavi nove carine.
