Europski ulagači oprezni oko čitavog sektora umjetne inteligencije

Europske kompanije koje izdvajaju ogromna sredstva za investicije u generativnu umjetnu inteligenciju (AI) trebale bi početi dobivati neki povrat do sljedeće godine, jer postoji orealna opasnost da ulagači izgube strpljenje i da boom ulaganja astronomskih iznosa u AI splasne.

Dionice kompanija s velikim ulaganjima u AI u posljednjih su nekoliko tjedana pale, zajedno sa širim tržištem dionica, zbog sve veće bojazni od globalne recesije. To se nadovezalo na pritisak na cijeli sektor koji je počeo u siječnju, kad je puštanje u javnost jeftinog kineskog AI modela DeepSeek potaknulo veliku rasprodaju u tehnološkom sektoru.

Dok neki investitori i dalje optimistično gledaju na potencijal generativne AI tehnologije za povećanje produktivnosti i posljedično profita, drugi postaju sve više izbirljivi. Takvi se sve više okreću ulaganjem u dionice kompanija koje implementiraju AI rješenja, kao što su primjerice britansko-nizozemska tvrtka za analitiku RELX ili njemačka softverska kompanija SAP – umjesto u dionice kompanija koje se bave proizvodnjom čipova i drugoh hardvera.

No, sve se više čuju glasovi koji kažu da bi i takve kompanije, koje su među prvima usvojile primjenu AI tehnologije, trebale početi prikazivati neku konkretnu povrat na goleme investicije, jer bi se investitori uskoro mogli povući i okrenuti se drugim sektorima.

Američki proizvođač čipova nVidia postao je gotovo sinonim za AI boom. Iako dionice nVidije pretrpjele velik pad početkom godine, nakon pojave DeepSeeka – koji uspijeva funkcionirati pogonjen puno manjom količinom skupih nVidijinih čipova – dionice nVidije su još uvijek na 29 posto visoj razini u odnosu na isto vrijeme prošle godine.

U Europi je u ponudi manje dionica koje su toliko izložene umjetnoj inteligenciji nego na Wall Streetu, no trend pada je jasno vidljiv. U hardverskom sektoru, dionice nizozemskih proizvođača opreme za izradu čipova ASM International i BE Semiconductor pale su za 25 posto i 20 posto, nakon velike rasprodaje zbog DeepSeekom krajem siječnja, te zbog bojazni od recesije u SAD-u. Francuski Schneider Electric, koji proizvodi električnu opremu za podatkovne centre, pao je u istom razdoblju za 14 posto.

Što se tiče kompanija koje su konkretno primijenile umjetnu inteligenciju u poslovanju kompanija za prikupljanje burzovnih podataka LSEG pala je za 5,5 posto, dok je RELX pao tek za 1,6 posto. Njemački gigant za poslovni softver SAP pao je za 2,9 posto – ali je svejedno u ponedjeljak izbio na prvo mjesto kao najvrednija europska kompanija, smijenivši farmaceutski koncern Novo Nordisk.

“Svi su dosad vrlo usko investirali u tehnologije koje omogućavaju umjetnu inteligenciju. No, nakon DeepSeeka, i drastičnog pojeftinjenja te tehnologije, tržišta sad u većoj mjeri gledaju tvrtke koje su uvele AI tehnologije i koje bi od toga mogle imati najveću korist,” rekao je za Reuters Gerry Fowler, šef europske strategije za dionička ulaganja u banci UBS.

U internoj anketi više od stotinu analitičara investicijske kuće Fidelity u siječnju utvrđeno je da gotovo 72 posto njih smatra da umjetna inteligencija neće u 2025. nimalo utjecati na profitabilnost kompanija izlistanih na burzama. Međutim, puno više njih je reklo da očekuje neki pozitivan učinak u narednih pet godina.

Ipak, iz nekoliko europskih kompanija za upravljanje dioničkim portfeljima kažu da je njihov vremenski okvir kraći od toga. “Tržište će izgubiti strpljenje ako se nastavi neprestano ulagati u umjetnu inteligenciju i ako ne počne primjećivati neki povrat na uložena sredstva,” rekao je za Reuters Steve Wreford, menadžer portfelja iz tvrtke Lazard Asset Management.

Analitičari smatraju da 2025. godina još nije ključna, i da će se kompanijama koje usvajaju AI ove godine, kad se još bave testiranjima i razvojem novih proizvoda, investitori neće zamjeriti ako ne ostvare veći profit. No, već 2026. raspoloženje bi se moglo naglo ohladiti ako ne bude nikakvih rezultata.

Najveći rizik za investicije u umjetnu inteligenciju je ipak to što zasad nije jasno hoće li se pojaviti ekonomski održivi modeli primjene AI tehnologije za koje ljudi žele plaćati.

“Za opravdanje novih investicija, trebali bismo vidjeti neke konkretne primjene, bez obzira radi li se o jednoj tzv. killer aplikaciji, ili više manjih,” koje bi donijele neki pomak i profitabilnost, kaže Paddy Flood, specijalist za globalne tehnologije u kompaniji Schroders.

Kritike o prevelikim ulaganjima koja će teško opravdati očekivanja mogu se sve više čuti i s druge strane Atlantika. Praktički svaka kompanija koja priprema IPO na američkim burzama u dokumentaciji navodi da već koriste AI za poboljšanje poslovanja, iako rijetko objašnjavaju kako to konkretno čine ili koliku im je korist primjena AI tehnologije donijela.

Zbog takve poplave najava i objava i ne čudi da velike tehnološke kompanije i privatni ulagači ulijevaju enormne iznose u izgradnju novih podatkovnih centara koji bi trebali pogoniti razvoj AI aplikacija. Predsjednik uprave kineske Alibaba Grupe, Joe Tsai, je u utorak na jednom panelu rekao da postoji opasnost od investicijskog mjehura koji bi mogao prsnuti, dodavši da je “zaprepašten” stotinama milijardi dolara koje se troše na AI. “Ljudi investiraju daleko više u AI nego što danas za takvom tehnologijom ima potražnje,” rekao je Tsai, a prenosi The Information.

Osim mamutskog projekta Stargate, iza lojeg stoje SoftBank i OpenAI, a koji najavljuje ulaganja do 500 milijardi dolara u podatkovne centre širom Amerike, tu je i grupa investitora koju podržava BlackRock i koja također uključuje Microsoft, emiratski MGX i xAI u vlasništvu Elona Muska, a koja već najavljuje prikupljanje “do 100 milijardi dolara investicijskog potencijala.”

The Information podsjeća i na razmišljanja Mete o izgradnji novog kampusa za umjetnu inteligenciju koji bi mogao koštati oko 200 milijardi dolara, a u listopadu su investicijski fondovi KKR i Energy Capital najavili 50 milijardi dolara vrijedan projekt za izgradnju podatkovnog centra. Osim toga, najveće tehnološke firme u Americi su za ovu godinu najavile 300 milijardi dolara kapitalnih ulaganja, od čega će dobar dio otići na podatkovne centre za umjetnu inteligenciju.

No, u Silicijskoj Dolini još uvijek je veliki upitnik hoće li klijenti koji bi trebali koristiti usluge umjetne inteligencije doista u tim aplikacijama vidjeti vrijednost koja bi opravdala takve megalomanske investicije. Iako mnogi u industriji smatraju da će do toga prije ili kasnije doći, sve je izglednije da se povrat neće ostvariti u tako kratkom roku, i da će neki od većih projekata gotovo sigurno propasti, ili barem biti prisiljeno drastično srezati ambicije.