Europske zračne luke u 2024. imale rast putnika od osam posto – Hrvatska dvostruko iznad prosjeka EU

U ponedjeljak je Eurostat obilježio Svjetski dan civilnog zrakoplovstva koji se obilježava svake godine 7. prosinca objavom statističkih podataka o prometu u zračnim lukama Europske unije u 2024. godini.

Kroz aerodrome u EU prošle godine je ukupno prošlo 1,1 milijarda putnika, ili 8,3 posto više u odnosu na prethodnu 2023. godinu, kad ih je bilo 973 milijuna. 

Zračni prijevoz je prošle godine bio u porastu u svim državama EU – najveći rast broja prevezenih putnika zabilježen je u Mađarskoj (+19,2 posto), Češkoj (+18,9 posto) i Estoniji (+17,8 posto), dok je najmanji rast bio u Švedskoj (+1,3 posto), Bugarskoj (+3,8 posto) te Francuskoj i Irskoj (po +4,6 posto).

U hrvatskim zračnim lukama prevezeno je prošle godine ukupno 12,6 milijuna putnika, što je bio četvrti najveći godišnji rast u Europskoj uniji, od 16,5 posto. 

Od zemalja u susjedstvu Slovenija je imala 1,44 milijuna putnika, tj. 13,3 posto više u odnosu na 1,27 prethodnu godinu, dok je u zemljama kandidatima za članstvo Srbija ostvarila 8,71 milijuna putnika (+3,9 posto); Crna Gora 2,87 milijuna (+15,1 posto), a Sjeverna Makedonija 3,17 milijuna (+0,85 posto).

Ukupni zračni prijevoz tereta i pošte u EU također se povećao prošle godine, za 8,7 posto u usporedbi s 2023., iako iz Eurostata napominju da je rast uglavnom bio potaknut rastom prijevoza s odredištima izvan EU od 10,8 posto, dok je prijevoz tereta unutar Europske unije ostao gotovo nepromijenjen u odnosu na 2023., zabilježivši tek skromnih 0,1 posto rasta – a domaći prijevoz – unutar pojedinih zemalja članica – je pao za 4,3 posto.

Najveći rast teretnog prijevoza je po državama bio u Mađarskoj (+65,9 posto), Češkoj (+43,7 posto) i Grčkoj (+36,7 posto), dok je pad zabilježen samo u dvije zemlje EU – u Poljskoj (-3,6 posto) i Latviji (-2,7 posto).

Poredak top 10 najprometnijih aerodroma unutar EU je ostao gotovo isti kao i prethodne godine – prvih devet zračnih luka je zadržalo svoje pozicije, dok se jedina promjena dogodila na posljednjem desetom mjestu.

Na vrhu je po broju putnika bio i ostao aerodrom Charles de Gaulle u Parizu, kroz kojeg je prošlo 70,3 milijuna putnika (+4,3 posto), a iza njega su bili amsterdamski Schiphol sa 66,8 milijuna putnika (+8,0 posto), madridski Barajas (+9,9 posto), Frankfurt sa 61,5 milijuna (+3,7 posto) i barcelonski El Prat sa 54,9 milijuna putnika (+10,3 posto).

Šesti je bio Fiumicino u Rimu s 48,7 milijuna putnika – koji je pritom imao i najveći rast među velikim zračnim lukama, od 20,8 posto godišnje. Iza Rima su zračne luke u Munchenu, Lisabonu i Dublinu, dok se na desetom mjestu ugurao atenski Eleftherios Venizelos i istisnuo pariški Orly, zahvaljujući značajnom rastu broja putnika, od čak 19,6 posto, u usporedbi s 2023.

U Hrvatskoj su najprometniji prošle godine bili zagrebačka zračna luka Franjo Tuđman, koja je prošle godine imala 4,29 milijun putnika (+16 posto u odnosu na prethodnu godinu), iza koje je Split sa 3,58 milijun putnika (+7,3 posto), Dubrovnik (2,94 milijun; +22,4 posto) i Zadar (1,57 milijun; +29,9 posto).