Europska središnja banka smanjila ključne kamatne stope, prvi put od 2019. godine

Upravno vijeće Europske središnje banke (ESB) odlučilo je smanjiti tri ključne kamatne stope ESB‑a za 25 baznih bodova. Kamatna stopa za glavne operacije refinanciranja smanjit će se na 4,25 posto, kamatna stopa za mogućnost posudbe na kraju dana na 4,50 posto, a na novčani depozit na 3,75 posto.

“Na temelju nove ocjene inflacijskih izgleda, dinamike temeljne inflacije i jačine transmisije monetarne politike u ovom je trenutku, nakon devetomjesečnog razdoblja u kojem nismo mijenjali kamatne stope, primjereno ublažiti restriktivnost monetarne politike. Od sastanka Upravnog vijeća u rujnu 2023. inflacija se smanjila za više od 2,5 postotnih bodova i inflacijski izgledi znatno su se poboljšali. Smanjila se i temeljna inflacija, što dodatno upućuje na zaključak o slabljenju cjenovnih pritisaka, i smanjila su se inflacijska očekivanja za sva razdoblja. Uvjeti financiranja ostali su restriktivni zbog monetarne politike, što je pridonijelo smanjenju potražnje i održavanju čvrste usidrenosti inflacijskih očekivanja te tako dalo velik doprinos smanjenju inflacije, objasnili su u priopćenju.

Istodobno, unatoč napretku ostvarenom u proteklim tromjesečjima, domaći cjenovni pritisci i dalje su snažni u uvjetima povećanog rasta plaća te će inflacija vjerojatno ostati na razinama višima od ciljne u velikom dijelu sljedeće godine.

Najnovije projekcije stručnjaka Eurosustava za ukupnu i temeljnu inflaciju revidirane su naviše za 2024. i 2025. u odnosu na projekcije iz ožujka. Stručnjaci sada predviđaju da će ukupna inflacija prosječno iznositi 2,5 posto u 2024., 2,2 posto u 2025. i 1,9 posto u 2026. godini.

Odluke FED-a bitne za EU

Ekonomski analitičari u Hrvatskoj očekivali su smanjenje kamatnih stopa. Prof. dr. sc. Luka Brkić, profesor ekonomske grupe predmeta na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, kaže za Financije.hr da sadašnji model reagiranja na inflaciju ESB-a jeste standardni model, koji se primjenjuje kada je gospodarstvo „pregrijano“, kada je novca više u odnosu na robe, odnosno kada dođe do rasta inflacije, koju režete restriktivnom monetarnom politikom, da bi se spustila na neku ciljanu veličinu. Kada se dođe do zadanog cilja, što je u ovom slučaju inflacija od dva posto, u teoriji bi trebalo doći do ponovnog gospodarskog rasta.

“Ovi tradicionalni standardni modeli, koji su nastali pedesetih godina prošlog stoljeća, nisu univerzalno primjenjivi, pogotovo ne u EU, koja ima različite nacionalne fiskalne politike. Oni imaju i drugu dimenziju, jer su tržišta radne snage još uvijek robusna i kad „hladite gospodarstvo“ – povećavate nezaposlenost. Naravno, sve ovo je dodatno kompleksnije na području EU, jer je nemoguće voditi smisleniju monetarnu politiku ako je ne prati jedinstvena fiskalna politika, što u EU nije slučaj, jer je dvadeset država i dvadeset fiskalnih politika, što znači da je u EU posebna računalna situacija”, kaže Brkić.

Pojašnjava i da se svaka odluka, pa tako i odluke ESB-a, dodatno reflektira na svaku nacionalnu politiku ponaosob i to prilično drugačije. Ističe i da eurozona mora pratiti odluke SAD-a.

“Važno je pogledati što su naredni koraci američkih Federalnih rezervi (FED), jer u slučaju da dođe do sniženja kamatnih stopa u Europi odnosno eurozoni a ne dođe do snižavanja kamatnih stopa u SAD-u ili dođe do njihovog rasta, onda bi euru mogao prijetiti deprecijacijski scenarij, odnosno gubitak vrijednost. To je također jedna od stvari o kojoj treba voditi računa jer EU ne može ne pratiti plan FED-a”, kaže Brkić.

Podsjeća i da ove godine postavljeni cilj ESB-a, po kojem bi inflacija trebala dosegnuti dva posto, u 2024. godini, izvjesno neće biti dostignut.

Autori: Vedran Harča, Lejla Barić