Europska središnja banka preispituje vlastite prognoze

Ekonomski rast eurozone mogao bi se usporiti značajno više zbog efekta carinskih nameta američkog predsjednika Donalda Trumpa nego što se prije mislilo po procjenama Europske središnje banke (ESB), a zbog kaosa u svjetskoj trgovini mogla bi se kratkoročno i spustiti stopa inflacije, izvijestio je u srijedu Reutersu, pozivajući se na izvore u ESB-u.

Zbog Trumpovih carina europsko gospodarstvo bi moglo ostati u stagnaciji, te bi se nadanja da bi uskoro moglo doći do značajnijeg oporavka mogla ugasiti. ESB je prošlog mjeseca predvidio da bi trgovinski rat s Amerikom u prvih godinu dana mogao smanjiti gospodarski rast eurozone za 0,5 postotnih bodova, te bi nakratko povisio cijene, u slučaju da Europska unija uzvrati istom mjerom.

Međutim, carinske stope koje je predstavio Trump ptošlog tjedna, i koje su danas stupile na snagu, bit će daleko štetnije nego što su upućivale ranije prognoze, a ESB-a je zatraženo da se naprave nove projekcije koje će upravitelji ESB-a koristiti na svom narednom sastanku 17. travnja. Neformalni razgovori na tu temu mogli bi početi već ovog tjedna u Varšavi, na marginama sastanka predstavnika svih 20 država eurozone.

Izvori koje navodi Reuters slažu se da je ranija procjena od 0,5 postotnih bodova preniska, a jedan od njih je rekao i da bi efekt mogao biti veći od jednog postotnog boda. To bi u biti izbrisalo sav predviđeni gospodarski rast, budući da se očekuje da bi ove godine BDP eurozone trebao porasti za samo oko 1 posto.

Takvo gospodarsko usporavanje moglo bi kratkoročno sniziti inflaciju. Međutim, neki misle da bi veća fragmentiranost globalne trgovine mogla dovesti do strukturno veće stope inflacije kako vrijeme bude odmicalo.

Cijene energenata su relativno niske, euro trenutno jača, a prinosi na korporativne obveznice su u porastu – što sve doprinosi usporavanju inflacije. Osim toga, međunarodna tržišta, uključujući i navodno sigurna utočišta, kao što su američke državne obveznice, su u kaosu.

Svi ovi faktori mogli bi dovesti do novog smanjenja kamatnih stopa sljedećeg tjedna. Gotovo svi utjecajnih kreatori politike ESB-a već su podržali snižavanje kamatnih stopa u javnim istupima, a samo je jedan – Austrijanac Robert Holzmann – izrazio potivljenje takvoj odluci. Novo snižavanje referentne kamatne stope trebalo bi biti već sedmo u posljednjih godinu dana.

Previranja na globalnom tržištu zasad ne ometaju upravljanje monetarnom politikom, tako da nije zasad bilo nikakvih razgovora o nekim novim mjerama za poboljšanje likvidnosti ili kreditne aktivnosti.