Europska komisija povećala procjenu rasta hrvatskog BDP-a na 2,6 posto

Europska komisija je u zimskim ekonomskim prognozama blago povećala procjene rasta hrvatskog BDP-a za ovu godinu s 2,5 posto na 2,6 posto u odnosu na jesenske prognoze iz studenog prošle godine, za sljedeću godinu je zadržala procjenu rasta od 2,8 posto, dok bi inflacija trebala usporiti na 2,5 posto.

“Procjenjuje se da je rast hrvatskog BDP-a ostao snažan u 2023. godini – 2,6 posto, jednako kao i u jesenskim prognozama. Gospodarska aktivnost bila je podržana domaćom potražnjom, privatnoj potrošnji pogodovalo je povoljno kretanje plaća i snažno povjerenje potrošača, mjesečni podaci o trgovini na malo ukazuju na ubrzanje u četvrtom tromjesečju 2023.”, navodi Komisija u priopćenju.

U prošloj godini je, prema procjenama Komisije, Hrvatska imala drugi najveći rast nakon Malte čije se rast procjenjuje na 6,1 posto, prenosi Hina. Prema predviđenom rastu u ovoj godini, Hrvatska je na petom mjestu iza Malte čiji je rast 4,6 posto, u Rumunjskoj je 2,9 posto, Poljskoj 2,7 posto i na Cipru 2,8 posto.

Gospodarstvo u EU-u i u eurozoni u ovu je godinu nakon prigušenog prošlogodišnjeg rasta ušlo na slabijoj osnovi nego što se očekivalo. Stoga je Komisija blago smanjila procjene rasta u odnosu na jesenske prognoze na 0,5 s 0,6 posto za prošlu godinu.

Za ovu godinu predviđa rast od 0,9 posto u EU-u, u jesenskim prognozama bilo je 1,3 posto, a u eurozoni smanjena je procjena na 0,8 posto s 1,2 posto. Sljedeće godine previđa se rast od 1,7 posto u EU i u eurozoni 1,5 posto.

Očekuje se da će se u ovoj godini rast potrošnje kućanstava ubrzati kako se inflacija smanjuje, a zaposlenost i realne plaće nastavljaju rasti. Značajna potpora rastu plaća očekuje se od državnog sektora, gdje se reformom određivanja plaća u javnom sektoru predviđaju znatna jednokratna povećanja.

Nakon što je rast izvoza usluga dosegnu relativno visoke razine, predviđa se usporavanje izvoza usluga i ponovni rast izvoza robe s postupnim oporavkom vanjske potražnje. Zbog većeg rasta uvoza, očekuje se da će neto izvoz imati mali negativni doprinos rastu BDP-a.

Predviđa se da će inflacija u Hrvatskoj ove godine pasti ispod prosjeka u EU-u i u eurozoni. Ove bi godine trebala usporiti na 2,5 posto i na dva posto sljedeće, pri čemu se očekuje da će cijene energije i neprerađene hrane potaknuti silazni trend, dok se predviđa da će inflacija u uslugama ostati otpornija.

Za EU Komisija predviđa da će ove godine inflacija usporiti na tri posto, a sljedeće na 2,5 posto. Za eurozonu procjenjuje se da će inflacija ove godine biti 2,7 posto, a sljedeće 2,2 posto.