Europljani očekuju rast cijena hrane i u 2026., Hrvati troše gotovo petinu dohotka na hranu

Istraživanja javnog mnijenja pokazuju da većina Europljana očekuje da cijene hrane rastu i ove godine unatoč predviđanju iz Europske središnje banke (ESB) da bi se rast tih cijena trebao ohladiti. Iako je inflacija u prošloj godini u EU iznosila 2,5 posto, prosječan rast cijena hrane i bezalkoholnih pića bio je 3,3 posto.

ESB predviđa da će se u eurozoni cijene hrane smiriti kako slabe utjecaji ranijih poskupljenja sirovina te stabilizirati malo iznad dva posto do kraja ove godine. No, očito potrošači pušu i na hladno, pa je istraživanje raspoloženja potrošača, koje je provela banka ING, pokazalo da rast cijena hrane ostaje glavna zabrinutost u 2026., a posebice u zemljama u kojima na troškove za hranu otpada veći udio dohotka kućanstava.

Istraživanje je pokrilo šest zemalja s oko tisuću ispitanika u svakoj od njih. To su Njemačka, Španjolska, Nizozemska, Belgija, Poljska i Rumunjska. Čak 58 posto sudionika se složilo s tvrdnjom da će cijene hrane u idućih 12 mjeseci u njihovim zemljama rasti. Samo 14 posto smatra da se to neće dogoditi.

Analitičar banke Thijs Geijer smatra da rezultate vidi kao pokazatelj da je rast cijena hrane usporio, ali i da mnoga kućanstva i dalje osjećaju pritisak zbog nedavne izražene inflacije.

“To je znak da su mnogi potrošači mentalno spremni ili se pripremaju za dodatni rast inflacije. Potrošači vjerojatno trebaju dulje vrijeme vidjeti da inflacija usporava kako bi im se očekivanja promijenila”, istaknuo je Geijer za Euronews.

U svim zemljama osim Španjolske visok je postotak onih koji očekuju daljnji rast cijena hrane. U Rumunjskoj je to 73 posto, u Belgiji 66 posto, u Nizozemskoj 64 posto, u Njemačkoj 57 posto te u Poljskoj 49 posto.

Jedino u Španjolskoj je postotak relativno niži i iznosi 39 posto. To je vjerojatno zato što to gospodarstvo raste brže od prosjeka eurozone, a niže cijene energije i pad inflacije su pozitivno djelovali na povjerenje potrošača te potaknuli potrošnju.

Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) očekuje da će i ove godine Španjolska biti najbolja u gospodarskom rastu među najvećim europskim ekonomijama. Za tu zemlju se predviđa rast od 2,2 posto naspram rasta od 1,2 posto za eurozonu.

Slične pesimistične odgovore dali su ispitanici kad je riječ o poboljšanju kupovne moći. U šest zemalja 39 posto njih je reklo da se ne slaže sa tvrdnjom da će ove godine osjetiti poboljšanje kupovne moći, a 29 posto smatra da hoće. Najviše je pesimista u Njemačkoj, odnosno 53 posto, a nakon toga u Belgiji 50 posto. U Nizozemskoj ih je 40 posto, u Poljskoj 36 posto te u Rumunjskoj 34 posto.

Opet se izdvaja Španjolska gdje tek 18 posto ispitanika smatra da im se neće povećati kupovna moć, a 52 posto smatra da hoće.

Čini se da postoji izražena korelacija između prosječne godišnje inflacije u segmentu hrane i udjela troškova za hranu u potrošnji kućanstava. U Rumunjskoj je u 2025. inflacija bila 6,8 posto, a tamošnja kućanstva troše 23,1 posto svog proračuna na hranu i bezalkoholna pića.

Osim u Rumunjskoj još u sedam zemalja EU-a, a to su u većini zemlje na istoku Europe, prehrambena košarica ima veći udio u ukupnoj potrošnji kućanstava no što je to slučaj u Hrvatskoj.

U Hrvatskoj je inflacija u segmentu hrane iznosila 5,8 posto prošle godine, a kućanstva troše u prosjeku 17,6 posto svojih prihoda na hranu i bezalkoholna pića, pokazuju podaci Eurostata. U Sloveniji je udio 14,3 posto dok je inflacija u tom segmentu bila 5,3 posto.

U Italiji je stopa 14,7 posto, u Njemačkoj 11,2 posto, u Francuskoj 12,1 posto te u Španjolskoj 12,4 posto.

Eurostat je iznio podatke i za dvije zemlje koje su kandidati za članstvo. U Srbiji je inflacija u segmentu hrane bila 4,2 posto, ali kućanstva troše čak 23,6 posto svojih prihoda na hranu i bezalkoholna pića. U Crnoj Gori te su brojke za inflaciju 3,8 posto i za udio u potrošnji kućanstava 22,8 posto.

U Švicarskoj,  primjerice, cijene hrane i bezalkoholnih pića su u 2025. pale 0,8 posto u odnosu na 2024. dok kućanstva za taj segment potrošnje izdvajaju tek 8,9 posto svojih prihoda.