EU za robnu razmjenu u 2023. godini najviše koristila pomorski prijevoz, Hrvatska najviše ceste

U 2023. godini, pomorski prijevoz činio je 47 posto udjela u trgovini između Europske unije i ostatka svijeta, a mjereno u količini prevezene robe, udio je bio 74 posto, podaci su Europskog ureda za statistiku – Eurostata. More je bilo glavni način prijevoza za izvoz izvan EU u 16 zemalja EU.

Struktura trgovine izvan EU prema načinu prijevoza, pokazuje da je pomorski prijevoz činio 43,9 posto vrijednosti robe izvezene iz EU i 51 posto robe uvezene u EU tijekom 2023. godine.

Zračni prijevoz činio je 26,2 posto izvoza EU i 17,4 posto njezina uvoza. Cestovni promet činio je 24,1 posto izvoza i 18,7 posto uvoza EU. Ostali oblici transporta, koji uključuju i cjevovode, činili su 4,3 posto izvoza i 11,6 posto uvoza. Željeznički promet s udjelom od 1,5 posto u izvozu i 1,3 posto u uvozu, imao je tek manji udio, navodi Eurostat.

Udio uvezene robe koja je prevezena morem porastao je u promatranom razdoblju za 7,8 postotnih bodova, dok je znatno manji porast korištenja pomorskog prometa za izvoz u EU, čiji je udio porastao za 1,9 postotnih bodova. Cestovno prevezene robe povećane su za 0,5 postotnih bodova kod uvoza i 3,8 postotnih bodova kod izvoza. Uvoz i izvoz ostalih oblika prometa smanjeni su za 6,5 odnosno 5,7 postotnih bodova.

Najveći udjeli izvoza izvan EU, u vrijednosnom smislu, prevezenog morem zabilježeni su u Grčkoj – 70,2 posto a slijede Španjolska sa 66,8 i Portugal sa 65,1 posto.

Zračni prijevoz bio je preferirani način prijevoza za izvoz iz Irske (57,3 posto) 2023. godine. Nasuprot tome, cestovni je prijevoz imao najveći udio u nekoliko istočnih zemalja koje su se pridružile EU 2004. ili nedavno, odražavajući njihov geografski položaj blizu nekoliko susjednih zemalja na euroazijskom kopnu.

Uvoz u EU

Što se tiče robe uvezene u EU, more je bilo preferirani način prijevoza za uvoz u 23 zemlje EU tijekom 2023. godine i činilo je više od 75 posto ukupne vrijednosti uvoza iz zemalja izvan EU u Portugalu (80,3 posto), Grčkoj (79 posto) te Litvi (75 posto).

Cestovni prijevoz bio je preferirani način prijevoza u Češkoj s udjelom od 72,1 posto, Sloveniji, čiji je udio u cestovnom prometu 58 posto, Hrvatskoj s udjelom od 42,4 posto i Austriji s 33,3 posto udjela.

Geografski položaj može igrati važnu ulogu u određivanju relativne važnosti različitih načina prijevoza koji se koriste za prijevoz robe. Na primjer, Irska, Cipar i Malta otoci su odvojeni od kopnene Europe, dok se zemlje poput Grčke, Portugala i Finske nalaze relativno daleko od nekih od glavnih europskih prometnih čvorišta.

Uz to, razvoj infrastrukture je poboljšao veze, u obliku novih cesta i željezničkih veza, tunela, mostova i cjevovoda, tako da danas postoje daleko veće mogućnosti za daljnji transport do ovih zemalja.