Europska unija je prošle godine potrošila 352 milijarde eura na istraživanje i razvoj, što je za 6,34 posto više nego 2021. godine kada je potrošila 331 milijardu eura, podaci su Eurostata.
Kada se promatra intenzitet istraživanja i razvoja, tj. rashodi za istraživanje i razvoj kao postotak BDP-a, podaci pokazuju blagi pad s 2,27 posto u 2021. na 2,22 posto u 2022. godini.
Prema statističkim podacima, među članicama EU-a, četiri zemlje zabilježile su intenzitet istraživanja i razvoja iznad tri posto lani. Najveći intenzitet istraživanja i razvoja zabilježen je u Belgiji i to 3,44 posto, a slijede je Švedska s 3,40 posto, Austrija s 3,20 posto i Njemačka s 3,13 posto.
Intenzitet istraživanja i razvoja ispod jedan posto prijavilo je osam zemalja EU-a. U Rumunjskoj je intenzitet istraživanja i razvoja iznosio 0,46 posto, na Malti je iznosio 0,65 posto, u Latviji je 0,75 posto, Cipar i u Bugarska zabilježile su udjele od 0,77 posto, a slijede ih Irska, Slovačka i Luksemburg s udjelima blizu jedan posto.
U razdoblju između 2012. i 2022. godine intenzitet istraživanja i razvoja u EU porastao je za 0,14 posto.
Najveći porast zabilježen je u Belgiji, 1,16 posto. Na drugom mjestu je Grčka s 0,77 posto, a nakon nje je Hrvatska s 0,69 posto.
Istodobno, intenzitet istraživanja i razvoja smanjio se u osam zemalja. Irska je doživjela pad od 0,6 posto, a slijede je Finska s 0,45 posto, Estonija s 0,35 posto, Slovenija s padom od 0,30 posto, Luksemburg s 0,23 posto, Danska s 0,22 posto, Malta s 0,15 posto i u Francuskoj je zabilježen pad od 0,13 posto.
Pročitajte još:
Prema Eurostatu, sektor poslovnih poduzeća i dalje predstavlja najveći udio u rashodima za istraživanje i razvoj.
Prošle godine poslovni sektor je predstavljao 66 posto potrošnje EU-a na istraživanje i razvoj, ukupno 233 milijarde eura. Slijedi sektor visokog obrazovanja s udjelom od 22 posto ili 76 milijardi eura, državni sektor s 11 posto ili 37 milijardi eura i privatni neprofitni sektor s udjelom od jedan posto ili pet milijardi eura.
