Vijeće Europske unije (EU), sa ciljem poticanja konkurentnosti, dalo je zeleno svjetlo pojednostavljenju pravila izvješćivanja o održivosti i o dužnoj pažnji u održivom poslovanju za tvrtke. Riječ je o pojednostavljenju dviju postojećih direktiva čime se smanjuje izvještajno opterećenje i ograničava učinak prijenosa obveza na manje tvrtke.
Drugim riječima, smanjuje se složenost zahtjeva u izvješćivanju, povećava njegova učinkovitost i unosi više fleksibilnosti za tvrtke koje ostaju obveznice izvješćivanja.
“Ovo pojednostavljenje bilo je jedno od prioriteta ciparskog predsjedanja (EU-om). Ovime iskazujemo predanost većoj konkurentnosti EU-a jer pravila postaju jednostavnija, bolje usmjerena i razmjernija”, izjavila je zamjenica ciparskog ministra europskih poslova Marilena Raouna.
Direktiva o korporativnom izvješćivanju o održivosti (CSRD) je sužena time što je podignut prag obveze na tvrtke s više od tisuću zaposlenih i neto godišnjim prometom iznad 450 milijuna eura. U izvornoj zamišljenoj verziji obveza se odnosila na tvrtke s najmanje 250 zaposlenih i godišnjim neto prometom od 50 milijuna eura.
“Što se tiče poslovanja tvrtki iz trećih zemalja u EU, ažurirani zahtjevi se primjenjuju na tvrtke majke s neto prometom većim od 450 milijuna eura i na podružnice koje imaju promet veći od 200 milijuna eura”, navodi Vijeće EU-a.
Direktiva o dužnoj pažnji u održivom poslovanju (CS3D) je sužena tako da je prag podignut na tvrtke s više od 5.000 zaposlenih i neto prometom iznad 1,5 milijardi eura.
Razlog je što se smatra da tako velike tvrtke imaju najviše utjecaja na svoj lanac vrijednosti te da su najbolje opremljene za ostvarivanje pozitivnog učinka te apsorbiranje troškova i tereta procesa dužne pažnje.
Ova regulativa zapravo traži od tvrtki da vode računa o održivosti ne samo u svom poslovanju u užem smislu već da se u to uključi čitav lanac vrijednosti koji je oslonjen na poslovanje tako da se, primjerice, vodi računa o sprečavanju mogućih kršenja ljudskih prava ili ugrožavanja okoliša u nerazvijenim zemljama uslijed postupaka povezanih s poslovnim interesima europskih poduzeća.
“Od dužne pažnje u lancima vrijednosti mogu imati koristi svi – od poduzeća do dobavljača, radnika i lokalnih zajednica. Nažalost ili na sreću, čini se da je vrijeme kad je EU bio ‘bankomat’ zemalja u razvoju i mogao diktirati globalna pravila iza nas. Trebat ćemo se okrenuti suradnji kako bismo ostvarili ciljeve održivosti za što je EU odlično kapacitiran s obzirom na stalnu potrebu balansiranja različitih stavova država članica. Cijeli svijet počinje integrirati pravila održivosti u svoje zakonodavstvo iz niza razloga i sad je prilika da EU poduzeća svih veličina uz olakšavanje regulatornog pritiska iskoriste svoje kompetitivne prednosti te izgrade ili postanu dio održivijih lanaca vrijednosti”, ocijenio je nedavno u razgovoru za Financije.hr stručnjak za pitanja održivosti Riki Pahlić iz konzultantske tvrtke Spring+shift.
Tvrtke će se sada moći usredotočiti na područja u lancu vrijednosti i aktivnostima gdje se potencijalni negativni učinci najprije mogu dogoditi. Od tvrtki se očekuje da svoje napore temelje na razumno dostupnim informacijama što treba umanjiti prijenosni učinak zahtjeva prema manjim poslovnim partnerima.
Jedan od elemenata smanjenja tereta je uklanjanje obveze da usvoje plan tranzicije za ublažavanje klimatskih promjena.
Što se mogućeg kažnjavanja tiče, tvrtke će biti odgovorne na nacionalnoj razini za ispravnu primjenu pravila. Izmijenjena direktiva predviđa maksimalnu kaznu od tri posto neto globalnog prometa. Također, novina je i da se pomiče rok za unošenje directive CS3D u nacionalna zakonodavstva zemalja članica za jednu godinu, odnosno do 26. srpnja 2028.
Tvrtke će se morati uskladiti s novim mjerama i zahtjevima do srpnja 2029.
Pročitajte još:
U prvotnoj varijanti direktive u Hrvatskoj je obvezom izvješćivanja o održivosti bilo obuhvaćeno oko 500 tvrtki pri čemu je njih oko 50 imalo tu obvezu u prvom valu za poslovnu 2024. godinu.
Sada će se broj obveznika smanjiti na oko 20 tvrtki koje zapošljavaju više od tisuću ljudi i imaju neto promet veći od 450 milijuna eura.
Ostale tvrtke mogu izabrati izvještavanje na dobrovoljnoj osnovi.
