Europska unija pokreće novi investicijski savez vrijedan do 80 milijardi eura kako bi europskim tehnološkim kompanijama u fazi ubrzanog rasta omogućila lakši pristup kapitalu i veću sposobnost natjecanja s američkim i kineskim konkurentima.
Inicijativu je objavila Europska investicijska banka, a riječ je o proširenju programa European Tech Champions Initiative, poznatog kao ETCI, kojim upravlja Europski investicijski fond.
Novi okvir, ETCI 2.0, namijenjen je financiranju inovativnih europskih kompanija koje su već prerasle ranu startup fazu, ali im za daljnje širenje treba znatno više kapitala.
Upravo je taj dio tržišta jedan od najvećih problema europskog tehnološkog ekosustava. Europa ima velik broj istraživačkih institucija, startupova i tehnoloških poduzetnika, ali mnoge kompanije u fazi rasta kapital za širenje i dalje lakše nalaze u SAD-u nego u Europi.
ETCI 2.0 trebao bi prikupiti do 15 milijardi eura, gotovo četiri puta više od izvornog fonda pokrenutog 2023. godine. Očekuje se da bi taj kapital mogao mobilizirati ukupno do 80 milijardi eura ulaganja za više od 1500 europskih kompanija u fazi ubrzanog rasta.
Konačna veličina fonda bit će utvrđena u drugoj polovini 2026. godine, nakon zaključenja prvog kruga prikupljanja sredstava.
EIB Grupa u inicijativu će uložiti do 1,25 milijardi eura.
Europa želi više domaćeg kapitala za AI, biotehnologiju i obranu
Kroz novi ETCI okvir prvi put se snažnije otvara prostor za sudjelovanje institucionalnih ulagača, uključujući osiguravatelje, mirovinske fondove, komercijalne banke, upravitelje imovinom, zaklade i nacionalne razvojne institucije.
Među privatnim ulagačima koji su se zasad uključili su danska Danske Bank, španjolski AltamarCAM, Banco Santander i BBVA, talijanski Azimut Holding i Green Arrow Capital te zaklada Compagnia di San Paolo.
U kasnijoj fazi očekuje se uključivanje dodatnih ulagača.
Sredstva će biti usmjerena u strateške sektore poput umjetne inteligencije, biotehnologije, čiste tehnologije i obrambene tehnologije.
Time EU pokušava odgovoriti na jedan od ključnih problema europske konkurentnosti: nedostatak velikog domaćeg kapitala spremnog pratiti tehnološke kompanije nakon početne faze razvoja.
U SAD-u i Kini kompanije koje brzo rastu često imaju pristup znatno većim fondovima rizičnog kapitala i dubljim tržištima kapitala. U Europi se mnoge perspektivne kompanije u kasnijim fazama rasta suočavaju s manjkom financiranja, zbog čega se sele, prodaju većim stranim igračima ili listaju izvan europskih burzi.
ETCI 2.0 trebao bi poduprijeti velike europske fondove rizičnog kapitala, ali i srednje fondove s više od 300 milijuna eura kapitala.
Očekuje se da će pridonijeti osnivanju više od 100 fondova, uključujući do 45 velikih fondova koji će ulagati u tehnološke kompanije u fazi ubrzanog rasta.
U sklopu inicijative bit će uspostavljena i paneuropska investicijska platforma koja bi trebala povezati ulagače s europskim tehnološkim fondovima i omogućiti im bolji pristup informacijama o mogućnostima ulaganja.
Predsjednica EIB Grupe Nadia Calviño rekla je da je cilj inicijative pretvoriti europsku štednju u ulaganja i poduprijeti razvoj tehnologija budućnosti.
“Vrijeme je za povezivanje europskih tržišta kapitala, a EIB Grupa odgovara na poziv europskih čelnika konkretnim instrumentima za jačanje konkurentnosti Europe”, poručila je Calviño.
Prva faza pomogla u razvoju europskih jednoroga
EIB podsjeća da je prva faza ETCI-ja dosad podržala 15 velikih fondova koji aktivno ulažu u europske startupe u fazi širenja.
Prema EIB-u, ta je inicijativa pridonijela razvoju 12 europskih jednoroga, odnosno privatnih kompanija čija je vrijednost premašila milijardu dolara.
Nova faza trebala bi biti znatno ambicioznija, i po veličini kapitala i po broju kompanija koje bi mogle dobiti financiranje.
Za Europu je to važno jer se tehnološka utrka više ne vodi samo oko inovacija, nego i oko sposobnosti financiranja njihova brzog rasta.
Umjetna inteligencija, biotehnologija, čista tehnologija i obrambena industrija traže velika ulaganja, dug razvojni ciklus i pristup kapitalu koji može pratiti globalne konkurente.
Ako europske kompanije u tim sektorima nemaju dovoljno kapitala u fazi širenja, Europa riskira da razvija znanje, ali da vrijednost i tržišnu dominaciju preuzmu ulagači i kompanije izvan EU-a.
ETCI 2.0 zato nije samo još jedan fond. To je pokušaj da se europska štednja, institucionalni kapital i tehnološke ambicije bolje povežu u trenutku kada EU sve češće govori o strateškoj autonomiji, industrijskoj politici i potrebi da ne zaostane u novom tehnološkom ciklusu.
Za hrvatske tehnološke kompanije ova inicijativa mogla bi biti važna posredno, kroz veće europske fondove rizičnog kapitala i širenje dostupnog kapitala za kompanije koje su već dokazale tržišni potencijal.
No ona otvara i šire pitanje: hoće li Europa uspjeti stvoriti dovoljno duboko tržište kapitala da domaće tehnološke kompanije mogu rasti u Europi, a ne tek nastajati u Europi pa se financirati, prodavati ili listati negdje drugdje.














Jedan odgovor
Valjda će nešto otići u našem smjeru…