Europska unija je prošle godine izvezla željeza, čelika i sličnih proizvoda u vrijednosti od 77,8 milijardi eura, a uvezla je 73,1 milijardu eura, što je rezultiralo trgovinskim suficitom od 4,7 milijardi eura, prema podacima Eurostata, statističkog ureda EU-a. Ako to uspoređujemo s 2019. godinom, jasno je da je znatno poraslo trgovanje tim proizvodima. Izvoz je veći za 10,3 milijarde eura ili 15,2 posto, a uvoz za 14 milijardi eura ili 23,7 posto.
Statističari su naveli da je do poskupljenja došlo iako je težina uvoza i izvoza bila manja za 1,6 posto odnosno 17,3 posto. Dakle, nije uvezeno više proizvoda nego su se samo cijene povećale.
Ove godine situacija bi mogla biti znatno drugačija s obzirom na carine američkog predsjednika Donalda Trumpa.
Nove carine stupile su danas na snagu. Njihov cilj je zaštita američkih proizvođača čelika i aluminija na domaćem tržištu, a uvedene su carine od 25 posto na sav uvoz tih metala, kao i na stotine prerađenih proizvoda od tih materijala – od sitne robe poput vijaka i matica, pa sve do alata, strojeva, dijelova za buldožere i limenki za gazirana pića.
Europska komisija reagirala je odmah i najavila da će od sljedećeg mjeseca početi uvoditi vlastite carine na američku robu, iako bi puna snaga briselskih protumjera trebala stići tek sredinom travnja.
Prema podacima o trgovini, izvoz željeza i čelika iz EU-a bio je veći za 9,9 posto lani i iznosio je 32,3 milijarde eura, u odnosu na 2019. godinu kada je iznosio 29,4 milijarde eura. Istodobno, uvoz istih proizvoda bio je veći za 19,7 posto i dosegnuo je 39,5 milijardi eura. No kada se gleda po težini, i uvoz i izvoz su se smanjili za 4,1 posto odnosno 14,6 posto.
Kada je riječ o predmetima od željeza i čelika, situacija je slična. Vrijednost izvoza takvih predmeta iznosi 45,5 milijardi eura, što je povećanje od 19,3 posto u usporedbi s 2019. godinom, dok je vrijednost uvoza 33,6 milijardi eura, za 28,7 posto više. Međutim, težinski izvoz je smanjen za 26 posto, a uvoz je pak porastao za 10,1 posto.
Turska je bila jedan od glavnih partnera za izvoz i uvoz željeza i čelika u 2024. godini. Na prvom mjestu je u izvozu s ukupno 6,2 milijarde eura i na trećem u uvozu s 3,5 milijardi eura. Sjedinjene Države bile su drugi najveći izvozni partner, a vrijednost izvoza iznosila je 5,4 milijarde eura. Zatim su Ujedinjeno Kraljevstvo s četiri milijarde eura, Švicarska s 2,1 milijarda eura i Meksiko s 1,7 milijardi eura.
S druge strane, Indija je na prvom mjestu kada je riječ o uvozu, 3,9 milijardi eura. Nakon nje je Južna Koreja s 3,6 milijardi eura, zatim Kina s 3,5 milijardi eura i Ujedinjeno Kraljevstvo s 3,2 milijarde eura.
Između 2019. i 2024. godine izvoz željeza i čelika u Meksiko porastao je za 54,1 posto, a u Sjedinjene Države za 51,1 posto, dok je uvoz iz Indije porastao za 89,2 posto, a iz Južne Koreje za 43 posto.
Kada su u pitanju artikli od željeza i čelika, EU je u SAD izvezla ovih proizvoda u vrijednosti osam milijardi eura, za 45,1 posto više u odnosu na 2019. Na drugom mjestu je Ujedinjeno Kraljevstvo sa 6,3 milijarde eura, a na trećem Švicarska a 3,5 milijardi eura.
Pročitajte još:
Što se tiče uvoznih partnera, Kina je daleko prednjačila s artiklima od željeza i čelika u vrijednosti od 12,5 milijardi eura, što predstavlja 37,3 posto ukupnog uvoza ovih proizvoda u 2024., dok je izvoz u Kinu iznosio 2,8 milijardi i bila je na petom mjestu. Turska je na drugom mjestu po uvozu s 4,6 milijardi eura, zatim su Ujedinjeno Kraljevstvo s 2,9 milijardi eura, SAD s dvije milijarde eura i Indija s 1,7 milijardi eura.
Podaci su otkrili da je uvoz iz Turske, Indije i Kine značajno porastao od 2019. godine. Uvoz iz Turske veći je za 82,4 posto, Indije za 40,5 posto, a iz Kine za 37 posto.
