EU dobio jasnu poruku kako zaustaviti odljev start-up tvrtki, poglavito prema SAD-u

Nova studija, koju je objavila Europska investicijska banka (EIB) u suradnji s Europskom komisijom, ispitala je koji su ključni razlozi zbog kojih se inovativne europske start-up tvrtke odlučuju iseliti iz Europske unije (EU) te koje su mjere potrebne da se zaustavi taj odljev. Studija otkriva kako su odluke o preseljenju uglavnom rezultat sličnih razloga u različitim sektorima gospodarstva i u različitim državama.

Tvrtke imaju tendenciju odlaska na područja gdje je lakši pristup rizičnom kapitalu, gdje su bliže velikom i jedinstvenom tržištu, gdje je regulatorni okvir povoljniji i gdje je veća dostupnost iskusnih kadrova u trgovini i prodaji. No, to seljenje rijetko je apsolutno. Mnoge tvrtke se odlučuju za strategiju djelomičnog preseljenja kao što je prebacivanje pravnog sjedišta ili temeljnih upravljačkih funkcija u inozemstvo pri čemu aktivnosti kao što su istraživanje i razvoj ili inženjerstvo ostaju u EU.

Ono što u nekim slučajevima djeluje kao otponac za preseljenje su zahtjevi ulagača, poglavito kada je riječ o američkim ulagačima.

Naravno da ovakva mobilnost start-up tvrtki, uključivo onih u fazi skaliranja poslovanja, predstavlja prijetnju za dugoročnu konkurentnost EU-a, ali i odražava globalnu prirodu ekosustava inovacija. Relokacija u međunarodne klastere omogućava start-up tvrtkama brže skaliranje, pristup kritičnim resursima i ubrzavanje razvoja proizvoda što sve inače ne bi bilo moguće ili tako jednostavno izvedivo.

Za potrebe studije su, inače, obavljeni razgovori s nizom osnivača i menadžera start-up tvrtki s popisa od ukupno 440 takvih kompanija.

U okviru studije cilj je bio prepoznati koje je to poslovno okružje i uvjeti koji djeluju na preseljenje, razumjeti proces kroz koji osnivači i direktori odlučuju između različitih opcija za preseljenje, ispitati kako utemeljitelji ocjenjuju posljedice tih odluka te dobiti sugestije o stvaranju uvjeta da tvrtke ostanu u EU-u.

Glavna područja za start-up tvrtke obuhvaćena analizom bila su digitalna i duboka tehnologija, biotehnologija te čista tehnologija. Obuhvaćene su tvrtke koje su se u cijelosti ili djelomično preselile izvan EU-a u zadnjih 15 godina.

Sve uključene tvrtke su izvorno utemeljene u nekoj od EU članica, ali sada imaju sjedište izvan EU-a. Također, tvrtke iz svih 27 zemalja članica su bile izabrane za sudjelovanje u studiji.

Najviše je bilo tvrtki koje su izvorno utemeljene u Francuskoj, njih 62. Nakon toga je Njemačka sa 48 tvrtki, Estonija s 31, Poljska s 30, Portugal s 22, Španjolska s 21 te Mađarska s 20. Iz ostalih zemalja EU-a uključeno je manje od 20 tvrtki, a iz Hrvatske ih je izvorno bilo 12. Iz Slovenije ih je bilo pet.

Od 440 tvrtki koje su bile na popisu za analizu, osnivači ili direktori iz 91 tvrtke su pristali na intervju, a od toga ih je pet bilo iz Hrvatske. No, osim razgovora s predstavnicima tvrtki razgovaralo se i s ljudima iz fondova rizičnog kapitala, pravnih tvrtki te poreznim savjetnicima.

Nedostatak sveobuhvatnih informacija i analiza dosad je bio zapreka za razrađivanje kvalitetnih politika koje bi trebale zadržati start-up tvrtke unutar EU-a.

Ono što je uočljivo je da se SAD percipira kao zemlja koja je puno privlačnije okružje u sva četiri spomenuta glavna razloga za preseljenja.

S druge strane, EU se doživljava kao fragmentirano i birokratizirano područje ne baš previše sklono riziku, posebice kada je riječ o davanju potpore tvrtkama nakon početnog stadija razvoja.

Preporuke koje su pristigle od predstavnika start-up tvrtki za poboljšanja politika u EU-u uključuju fleksibilniji regulatorni okvir koji će biti skloniji inovacijama, zatim lakši pristup kapitalu za rast, razvijanje kapaciteta za privlačenje i zadržavanje međunarodnih talenata te snažnije lokalne mreže potpore koje se podudaraju u ambiciji s globalno usmjerenim tvrtkama.

Nadalje, sugerira se uspostavljanje sveeuropskog pravnog okvira, korištenje digitalnih pravnih alata, porezne promjene i omogućavanje da zaposlenici dobivaju dioničke opcije kao načina da se pojača europska privlačnost za inovativne poslovne pothvate.

Ono što je vrlo uočljivo je da sugovornici u studiji smatraju da EU ne bi trebao težiti repliciranju Silicijske doline već se usredotočiti na izgradnju jedinstvenog europskog inovativnog okružja koje se oslanja na vlastite prednosti pritom rješavajući sustavne manjkavosti.

Studija također ističe potrebu stvaranja precizne europske baze podataka o nastajanju inovativnih tvrtki, njihovu financiranju i odlukama o preseljenju jer bi takav alat omogućio poboljšanje politika usmjerenih ka zadržavanju i podupiranju tvrtki s visokim potencijalom rasta.

Zaključak studije je optimističan i navodi da EU može zadržati iduću generaciju globalnih tehnoloških prvaka, no samo ako djeluje hitno i s jasnom vizijom.

Drugim riječima, barijere koje usmjeravaju tvrtke da idu izvan EU-a nisu nepremostive, no traže informiran i uključiv odgovor u smislu financijske i regulatorne potpore te poticajan inovativni ekosustav.