Cijene stambenih nekretnina, mjerene Indeksom cijena kuća (House Price Index), niže su za 1,1 posto u eurozoni i porasle su za 0,2 posto u Europskoj uniji u četvrtom tromjesečju 2023. godine, u usporedbi s istim kvartalom prethodne godine, objavio je statistički ured Europske unije – Eurostat.
U usporedbi s trećim tromjesečjem 2023., u četvrtom tromjesečju cijene kuća i stanova pale su za 0,7 posto u eurozoni i za 0,3 posto u EU. Među državama članicama, za koje su podaci dostupni, osam ih je pokazalo godišnji pad cijena stambenih nekretnina u četvrtom tromjesečju 2023., a osamnaest ih je pokazalo godišnji rast.
Najveći pad zabilježen je u Luksemburgu, od 14,4 posto , Njemačkoj, 7,1 posto i Finskoj, 4,4 posto.
„Najveći porast zabilježen je u Poljskoj (13,0 posto), Bugarskoj (10,1 posto) i Hrvatskoj (9,5 posto)”, navodi Eurostat.
U usporedbi s prethodnim tromjesečjem, cijene su pale u jedanaest članica, u jednoj su bile stabilne (Italija), a u četrnaest su porasle. Najveći pad cijena zabilježen je u Francuskoj (2,7 posto), Latviji (2,5 posto) te Danskoj i Švedskoj (obje s padom od 2,3 posto), dok je najveći porast zabilježen u Poljskoj (4,8 posto), Hrvatskoj (3,4 posto) i Irskoj (tri posto).
U usporedbi s četvrtim tromjesečjem 2022. godine, cijene kuća u EU veće su za 0,2 posto, dok su najamnine porasle za tri posto, podaci su europskog ureda za statistiku – Eurostata.
Trend smanjenja cijena nekretnina, za Financije.hr, najavio je potkraj 2023. godine i guverner Hrvatske narodne banke (HNB), Boris Vujčić, ističući da će se poteškoće s graditeljskim sektorom, prvenstveno u Njemačkoj, odraziti i na Hrvatsku.
„Kod nas u Hrvatskoj smo na repu tog ciklusa. Mi isto vidimo slična kretanja na tržištu nekretnina, ali s pomakom. Kod nas je pao broj transakcija, likvidnost tržišta se smanjila, vidimo manji interes i manje kupnje stranaca nego što je bio u proteklim godinama na tržištu nekretnina. Ipak, još nismo vidjeli onaj pad na tržištu nekretnina kako vidimo u nekim zemljama EU. Naznake postoje da se ciklus na tržištu nekretnina „hladi“, ali svakako će trebati još vremena“, rekao je Vujčić za naš portal u prosincu 2023. godine.

Podaci iz Hrvatske
Cijene stambenih objekata u Hrvatskoj u 2023. godini u prosjeku su bile više za 11,9 posto u odnosu na godinu ranije, podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Pritom su cijene novih stambenih objekata porasle u prosjeku za devet posto, dok su cijene postojećih stambenih objekata bile više za 12,4 posto, pokazuje izvješće DZS-a. Cijene stambenih objekata u prošloj godini u odnosu na 2022. u prosjeku su u Gradu Zagrebu skočile za 11,7 posto, na Jadranu za 11,3 posto, dok su na ostalim područjima bile više za 16,3 posto.
U četvrtom lanjskom tromjesečju cijene stambenih objekata u Hrvatskoj su pak porasle za 3,4 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok su na godišnjoj razini, to jest prema četvrtom kvartalu 2022., skočile za 9,5 posto, pokazuju podaci DZS-a.
Pritom su novi stambeni objekti u prosjeku poskupljeli za 4,8 posto u odnosu na treće tromjesečje 2023., a za 3,7 posto u odnosu na četvrto tromjesečje 2022. godine. Cijene postojećih stambenih objekata su pak bile više za 4,7 posto na kvartalnoj, a 10,4 posto na godišnjoj razini.
Cijene od 2010. do 2023. godine
Cijene stambenih nekretnina i najamnine u EU slijedile su sličan obrazac između 2010. i drugog tromjesečja 2011., ali sada se drugačije razvijaju. Dok su najamnine postojano rasle od tada do drugog tromjesečja 2023., cijene kuća slijedile su drugačiji obrazac, uključujući smanjenja i brža povećanja, priopćio je Eurostat.

Nakon oštrog pada između drugog tromjesečja 2011. i prvog tromjesečja 2013., cijene kuća i stanova ostale su stabilne između 2013. i 2014.
Nagli rast, navodi Eurostat, uslijedio je početkom 2015., a cijene kuća rasle su brže od najamnina do trećeg tromjesečja 2022. Od četvrtog tromjesečja 2022. cijene kuća pale su dva tromjesečja zaredom prije nego što su ponovno porasle u drugom i trećem tromjesečju 2023. i lagano pale u četvrtom kvartalu 2023.
Uspoređujući četvrti kvartal 2023. s 2010. godinom, među državama članicama za koje su podaci dostupni, cijene kuća porasle su više od stanarina u 19 zemalja EU.
Cijene kuća više su se nego udvostručile u Estoniji, za 217 posto, Mađarskoj (185 posto), Litvi (162 posto), Latviji (135 posto), Češkoj (123 posto), Austriji (111 posto) i Luksemburgu (102 posto).
U ovom razdoblju pad cijena zabilježen je samo u Italiji, za osam posto i Cipru, za tri posto.
Najamnine su porasle u 26 zemalja EU-a s najvećim porastom u Estoniji (207 posto), Litvi (172 posto) i Irskoj (102 posto). Jedini pad cijena najma zabilježen je u ovom periodu u Grčkoj – za 19 posto.
Pročitajte još:
Indeks cijena kuća (HPI) mjeri promjene cijena svih stambenih nekretnina (stanovi, samostojeće kuće, kuće u nizu i sl.), kako novoizgrađenih tako i postojećih, neovisno o njihovoj konačnoj namjeni i neovisno o prijašnjim vlasnicima.
HPI država članica sastavljaju nacionalni statistički zavodi. Eurostat sastavlja skupne HPI za europodručje i EU.
22 Odgovora
Valjda ce doci uskoro do pada cijena nekretnina.
Ma, sve je u porastu!
Milina, najam i amen
Mi se vodimo EU standardima uvijek
sve su to prevare
Nikad dobrih vijesti
Nikad Marty!
Najam stana odletio u nebo!
Slažem se Daro1
Dok je ovaca, bit će i vune.
Uzas
Loše to.
Nadamo se da će ići na bolje
Moja kućica, moja slobodica.
Samo gore neka ide juuu
Uvijek prvi kad je porast u pitanju, samo ako kad je u pitanju prosječna plaća onda smo među zadnjima
Ma to sve raste i nekretnine i hrana, a place nikakve
još, još…..
Ne bi bas rekla.
Samo nek pada
Mah….
A sto vise reci na to