Prošle godine je stopa zaposlenosti u Europskoj uniji dosegla svoju povijesno najveću razinu od 74,6 posto, a regionalni statistički podaci otkrivaju značajne razlike koje su ispod prosjeka EU, objavio je Eurostat.
Regije su podijeljene prema Nomenklaturi teritorijalnih jedinica za statistiku (NUTS). To je geografska nomenklatura koja dijeli ekonomski teritorij EU-a na regije i postoje tri različite razine, NUTS 1, 2 i 3, od većih prema manjim teritorijalnim jedinicama.
Više od dvije petine svih regija NUTS 2, 102 od 242, imale su stopu zaposlenosti jednaku ili višu od 78 posto u 2022. godini, a cilj je da ta stopa zaposlenosti bude u Europskoj uniji do 2030. godine. Te su regije uglavnom bile koncentrirane u Češkoj gdje je takva stopa zaposlenosti bila u svih osam regija, u Danskoj je bila u svih pet, u Njemačkoj u 36 od 38 regija, izuzeci su Bremen i Düsseldorf, u Estoniji, Malti i Nizozemskoj je bila u svih 12 regija i u Švedskoj u svih osam regija.
Prema četiri regije u Hrvatskoj, podaci za populaciju od 20 do 64 godine pokazali su da je u Gradu Zagrebu bilo 76 posto zaposlenih 2021. godine, a 2022. taj broj se povećao za 0,8 posto.
Sjeverna Hrvatska regija imala je 70,8 posto zaposlenih 2021., a godinu dana kasnije bilo ih je 73,1 posto. Jadranska Hrvatska je 2021. imala 65,9 posto zaposlenih, a lani je bilo 69,3 posto zaposlenih. Četvrta regija je Panonska Hrvatska gdje je 2021. godine bilo 63,1 posto zaposlenih, ali se postotak smanjio 2022. na 62,4 posto.
U Italiji su podaci pokazali negativno stanje kada je riječ o zaposlenosti i to u tri regije gdje je bilo zaposleno manje od polovice stanovništva. Na prvom mjestu je Sicilija u kojoj je bilo zaposleno 46,2 posto stanovništva, nakon nje je Kalabrija s 47 posto i Kampanja s 47,3 posto zaposlenog stanovništva.
Prema statističkim podacima, najveća regionalna stopa zaposlenosti među regijama NUTS 2 lani je zabilježena u finskom arhipelagu Åland, od 89,7 posto, a slijedi regija poljskog glavnog grada Varšave od 85,4 posto, nizozemska regija Utrecht od 85,1 posto i švedska regija glavnog grada Stockholma koja je imala isti postotak kao i Utrecht.
Od 242 NUTS 2 regije, 221 zabilježila je povećanje zaposlenosti u periodu između 2021. i 2022., a 123 su imale povećanje veće od prosjeka EU-a za 1,5 posto.
Pročitajte još:
Među prvih pet regija s najvećim rastom stope zaposlenosti su četiri grčke regije, a to su Epirska regija s rastom od 7,7 posto, Južno Egejsko more s rastom od 5,8 posto, Kreta s 5,7 posto i Središnja Grčka s 5,4 posto, a peta regija su španjolski Kanarski otoci s rastom od 5,5 posto.
Nasuprot tome, regije sa smanjenjem stope zaposlenosti od 2021. do 2022. godine su poljska regija Opolski u kojoj se stopa zaposlenosti smanjila za 1,5 posto, španjolska regija grada Melilla gdje se smanjila za 1,3 posto, njemačka Donja Franačka regija za 1,2 posto i francuska regija Limousin za jedan posto, Bretanja i Guadeloupe bilježe smanjenje od 0,9 posto za obje.
