Eurozona je možda kliznula u recesiju u zadnjem prošlogodišnjem kvartalu, a izgledi za rast i dalje su slabi, upozorio je potpredsjednik Europske središnje banke (ESB), Luis de Guindos.
Veći dio 2023., balansirala je na rubu stagnacije, a u ovoj godini aktivnost bi trebala tek blago porasti, za 1,2 posto, prema jesenskim prognozama Europske komisije.
Uteg je posustala domaća potrošnja, koju je ESB “ukrotio” podizanjem kamatnih stopa kako bi zakočio inflaciju. Od sredine prošle godine, podsjeća Hina, podigli su ih za čak 4,5 postotnih bodova.
U takvim je uvjetima gospodarstvo eurozone blago smanjeno u trećem tromjesečju u odnosu na prethodna tri mjeseca, a u ESB-u očekuju blagi pad aktivnosti i u razdoblju od listopada do prosinca.
“Slabi pokazatelji upućuju na pad gospodarske aktivnosti i u prosincu, potvrđujući mogućnost tehničke recesije u drugoj polovini 2023. i slabe kratkoročne izglede”, rekao je de Guindos u Madridu.
I novi podaci signaliziraju neizvjesnu budućnost, rekao je dužnosnik ESB-a, dodajući da pretežu rizici pada aktivnosti.
Kriza je primjetna u svim sektorima, a posebno u graditeljstvu i proizvodnji kojima će se u idućim mjesecima vjerojatno pridružiti i usluge.
U osvrtu na monetarnu politiku ponovio je samo smjernice Europske središnje banke da će kamatna stopa na depozite od četiri posto, bude li se zadržala na toj razini “dovoljno dugo”, spustiti stopu inflacije na ciljanih dva posto.
Pročitajte još:
Inflacija je zamjetnije posustajala tijekom većeg dijela 2023., ali je u prosincu ponovo izrazito ojačala, na 2,9 posto, prema procjeni europskog statističkog ureda.
Projekcije ESB-a zato predviđaju da će se inflacija na ciljanu razinu spustiti tek 2025. godine.
