ESB: Digitalni euro bi mogao biti spreman u 2029. godini

Europska središnja banka (ESB) vidi 2029. godinu kao realističan vremenski okvir za lansiranje digitalnog eura, izjavio je član izvršnog odbora banke Piero Cipollone.

Kako je naveo na financijskoj konferenciji u Frankfurtu, Europski parlament, Europsko vijeće i Europska komisija bi mogli do svibnja iduće godine utvrditi svoja stajališta na tu temu nakon čega bi započeo zajednički rad na zakonskom okviru. Kada se taj rad završi trebalo bi još dvije i pol do tri godine da bi se digitalni euro doista i uveo, prenosi Reuters.

Cipollone je napomenuo da je važan korak načinjen na sastanku ministara financija euro zone protekloga tjedna kada je dogovoren okvir za ograničenje količina digitalnog eura u posjedu potrošača što je važno za kontrolu uporabe i očuvanje bankovnih depozita.

“Razgovori na razini zemalja članica dobro napreduju”, rekao je Cipollone.

ESB u digitalnom euru vidi i način da se umanji dominacija privatnih tvrtki u platformama za plaćanje kao što su Visa ili PayPal. Također je namjera spriječiti da stabilne kriptovalute poduprte dolarom postanu standard za digitalna plaćanja u Europskoj uniji.

Krajem idućega mjeseca trebalo bi pred europarlamentarcima biti podnijeto izvješće o napretku oko projekta digitalnog eura nakon čega će oni imati šest tjedana za iznošenje prijedloga i pet mjeseci za pregovore oko konačne pozicije te institucije.

Cipollone smatra da bi zemlje članice eurozone mogle doći do suglasnosti na tu temu do kraja godine.

Ono što je jedna od dvojbi je izbor tehničke podloge, odnosno bi li bila riječ o javnoj ili privatnoj ‘blockchain’ mreži. Oni koji su za javnu mrežu smatraju da ona može povećati iskoristivost, dok kritičari smatraju da to može zakomplicirati zaštitu privatnosti.

Razmimoilaženja u stajalištima su uvijek prisutna, pa tako zagovaratelji digitalnog eura smatraju da on može smanjiti platne troškove, povećati transparentnost i ubrzati plaćanja u maloprodajnom sektoru. Oni koji su skeptični se pitaju kako će digitalni euro koegzistirati s bankama i natjecati se s već postojećim stabilnim kriptovalutama bez stvaranja tržišnih poremećaja.

ESB se očito iz opreza odlučio na postupne korake, od početne studije do faze priprema, a dogovor nacionalnih vlada i institucija EU-a treba iznjedriti pravila korištenja.

Na jednu od tema zabrinutosti, a to je kako bi se digitalni euro odrazio na korištenje gotovine, nedavno se osvrnula i Hrvatska narodna banka (HNB).

“ESB i Europska komisija rade na strategijama za zaštitu gotovog novca eura i njegovog prilagođavanja budućnosti. U lipnju 2023. Europska komisija je objavila paket jedinstvene valute koji uključuje dva ključna zakonodavna prijedloga: jedan za zaštitu statusa euronovčanica i eurokovanica kao zakonskog sredstva plaćanja i drugi za digitalni euro. Digitalni euro, euronovčanice i eurokovanice međusobno će se nadopunjavati, proširujući raspon dostupnih mogućnosti plaćanja nudeći gotovinu u fizičkom i digitalnom obliku”, naveo je HNB.