Istraživanje: Trećina Europljana bi rado koristila digitalni euro, najviše za online kupovinu i razmjenu novca s prijateljima

Europska konzutantska kuća BearingPoint u četvrtak je objavila novo istraživanje o stavovima Europljana o plaćanjima i platnom sustavu, na uzorku nešto više od 10.000 ispitanika u devet europskih zemalja.

Iako je gotovina još uvijek dominantan oblik plaćanja transakcija u zemljama njemačkog govornog područja – Austriji (73 posto), Njemačkoj (69 posto), Švicarskoj (57 posto) – u ostatku Europe ona je sve manje popularna. U nordijskim zemljama se gotovina koristi mnogo manje, a na dnu su Švedska (28 posto) i Danska (35 posto).

Ukupno gledano, popularnost gotovine se smanjuje iz godine u godinu, kažu iz BearingPointa. S druge strane, raste osviještenost o tzv. digitalnom euru, za kojeg dosad nije čula tek trećina ispitanika. Osviještenost je nešto slabija kad se radi o digitalnim valutama središnjih banaka (CBDC) u Švedskoj, Danskoj i Švicarskoj. No, ispitanici generalno gledaju na digitalni euro i CBDC valute kao na dodatnu mogućnost koja dopunjava postojeće metode plaćanja.

Nadalje, oko trećina ispitanika u eurozoni kažu da bi rado koristili digitalni euro, a njih 20 posto kažu da bi ga koristili i više puta tjedno. U zemljama koje nemaju euro, poput Švedske i Danske, tek četvrtina anketiranih bi koristila digitalnu valutu središnje banke – a manje od 10 posto bi ju koristilo više puta tjedno. Iz istraživanja se stiga vidi da u zemljama u kojima se više koristi gotovina također spremnije i za digitalni euro.

Kao i u prošlogodišnje istraživanju BearingPointa, kupovina preko interneta je i dalje najpoželjniji primjer za upotrebu digitalnog eura ili CBDC valuta, s prosjekom od 37 posto glasova u svim državama. Međutim, omjeri se dosta razlikuju od zemlje do zemlje; Irska je prva s 48 posto, a slijedi ju Austrija s 42 posto, koja je ove godine zabilježila i najveći porast od 6 postotnih bodova u usporedbi s prethodnom godinom i sada je ispred Njemačke (38 posto). Najniži rezultat za online kupovinu zabilježen je u Švedskoj, s 26 posto.

Kao drugi najvažniji primjer upotrebe digitalnog novca, plaćanje u fizičkim trgovinama skupilo je u prosjeku 28 posto glasova, dok je prijenos novca prijateljima najčešće navođen u Irskoj (36 posto) i Finskoj (34 posto). Argumenti za usvajanje digitalne valute su i dalje na prvom mjestu besplatni transferi bez naknada, kao i opća prihvaćenost kao sredstvo plaćanja.

Zanimljivo je i da Europljani daleko više vjeruju bankama kad se radi o pohranjivanju podataka o digitalnim transakcijama u eurima nego tehnološkim kompanijama – čak 55 posto ispitanika kaže da vjeruje bankarskom sustavu, do je tek 5 posto reklo da vjeruje tehnološkim divovima kao što su Apple, Google i Amazon.

No, zagrijanost za uvođenje digitalnog eura sve je popularnije i među kreatorima financijske politike. Početkom ovog mjeseca član izvršnog odbora Europske središnje banke (ESB) Piero Cipollone govorio je o makroekonomskim okolnostima za Reuters, i rekao da se “bliži trenutak” za uvođenje takozvanog digitalnog eura.

ESB je 2023. predstavio svoj plan za uvođenje digitalnog eura za online plaćanja, koja bi funkcionirala kao postojeći američki servis za plaćanja PayPal. Takav sustav bi omogućio Europljanima da digitalno i bez naknada međusobno jedni drugima plaćaju robu i usluge, a po tom planu svaki građanin bi raspolagao virtualnim novčanikom ograničenog maksimuma, od primjerice 3.000 digitalnih eura.

Razmišljanja o digitalnom euru sve su glasnija zbog plana američke vlade da stvori tzv. stablecoin kriptovalute koje bi bile vezane za američki dolar. Takav potez, ako se pokaže uspješnim, mogao bi stvoriti novi globalni sustav plaćanja – a to znači da bi Europljani mogli početi za kupnju stablecoina koristiti sredstva povučena iz europskih banaka. 

Još u lipnju 2023. Europska komisija je predložila zakonski okvir za takav sustav, no projekt je onda zastao. U studenom 2024. i guverner HNB Boris Vujčić je govorio o pripremama za uvođenje digitalnog eura.

“Digitalni euro odgovor je Europske središnje banke na trendove plaćanja koji se mijenjaju, rastuću sklonost građana ka digitalnim plaćanjima te predstavlja dodatnu opciju plaćanja uz gotovinu. Projekt digitalnog eura predstavlja sveobuhvatno i besplatno digitalno platno rješenje, osigurava građanima javna digitalna sredstva za plaćanje kako bi ih mogli besplatno upotrebljavati za bilo koja digitalna plaćanja u europodručju,” rekao je tada Vujčić na okupljanju Društva hrvatskih ekonomista (DHK) u Opatiji.

U prezentaciji prikazanoj na tom skupu, naveden je okvirni plan da se između 2023. i 2025. uredi pravni okvir i donese regulativa, između 2025. i 2030. provedu testiranja, da bi onda digitalni euro počeo s radom najranije 2030. godine.

No, ako se stvar u svjetlu nove američke vlade i sve većih geopolitičkih tenzija ubrza, proces oko detaljnijeg dogovora i razrade pravila mogao bi potrajati do ljeta ove godine, a finalna verzija novog sustava mogla bi svjetlo dana ugledati u studenom 2025., kad bi članovi ESB-a onda i glasali o uvođenju digitalnog eura.