Emisije ugljičnog dioksida koje globalno proizvodi energetski sektor dosegnule su povijesni rekord 2024., već četvrtu godinu zaredom, jer upotreba fosilnih goriva nastavlja rasti usprkos činjenici da količine energije iz obnovljivih izvora također dosežu rekordne razine, stoji u godišnjem statističkom izvješću kojeg je u četvrtak objavio londonski Institut za energetiku (EI).
Brojke iz izvješća ukazuju na izazove u odvikavanju svjetskog gospodarstva od ovisnosti o fosilnim gorivima, i to u trenutku kada je sukob u Ukrajini izmijenio svjetske tokove nafte i plina iz Rusije, a konflikti na Bliskom istoku izazivaju nove zabrinutosti oko sigurnosti opskrbe.
Prošla godina bila je i najtoplija godina u povijesti, s globalnim temperaturama koje su po prvi put premašile 1,5 stupanj Celzija iznad razne prije industrijalizacije.
U svijetu je 2024. godine došlo do godišnjeg povećanja ukupne opskrbe energijom za 2 posto, pri čemu su svi izvori energije – nafta, plin, ugljen, nuklearna energija, hidroenergija i obnovljivi izvori – svi zabilježili povećanje proizvodnje, što se posljednji put dogodilo 2006. godine.
To je dovelo do povećanja ugljičnih emisija za oko 1 posto u 2024. godini, i premašivanja dosadašnjeg rekorda postavljenog 2023., pa je tako zabilježeno 40,8 gigatona ekvivalenta ugljikovog dioksida. Od svjetskih fosilnih goriva, prirodni plin zabilježio je najveći porast proizvodnje, za 2,5 posto. Proizvodnja ugljena je porasla za 1,2 posto, pa je ugljen i dalje najveći izvor energetske proizvodnje na svijetu, dok je rast nafte bio manji od 1 posto.
Energija dobivena iz vjetra i solarnih izvora povećala se za 16 posto 2024. godine, što je devet puta brže nego što se povećala ukupna potražnja za energijom, pokazuje izvješće.
Energetski institut, sektorska udruga koja okuplja stručnjake za energetiku na svim razinama, zajedno sa konzultantskim kućama KPMG i Kearney, preuzeo je prošle godine od naftnog koncerna BP izradu godišnjeg izvješća o stanju energetskog sektora. Analitičari koji prate napredak dekarbonizacije kažu da svijet još uvijek nije na putu ispunjenja globalnog cilja za utrostručenje kapaciteta energije iz obnovljivih izvora do 2030. godine, unatoč dodavanju rekordnih količina novih kapaciteta.
Pročitajte još:
“Prošla godine bila je još jedna prekretnica za globalnu energetiku, potaknuta sve većim geopolitičkim napetostima,” navodi u priopćenju Romain Debarre iz konzultantske tvrtke Kearney. “Konferencija COP28 je iznijela hrabru viziju utrostručenja globalnih obnovljivih izvora energije do 2030. godine, ali ostvareni napredak je zasad neujednačen, i unatoč brzom rastu kojeg smo vidjeli na globalnoj razini, još uvijek nismo postigli potreban tempo,” izjavila je Wafa Jafri, partnerica u KPMG.
COP28 je bila konferencija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama u Dubaiju 2023., na kojoj su brojne svjetske države potpisale sporazum o prijelazu s fosilnih goriva u energetici, kako bi se do 2050. postigla nulta neto stopa emisija.
Što se tiče Europske Unije, u veljači je Eurostat objavio najrecentnije podatke, po kojima su u trećem tromjesečju 2024. emisije stakleničkih plinova u cijeloj EU procijenjene na 767 milijuna tona ekvivalenta ugljičnog dioksida (CO2-eq), što je smanjenje od 0,6 posto u usporedbi s istim tromjesečjem 2023. godine. Ekvivalent ugljičnog dioksida ili CO2 ekvivalent (CO2-eq) je mjera koja se koristi za usporedbu emisija različitih stakleničkih plinova na temelju njihovog potencijala globalnog zatopljenja.
Najveća smanjenja stakleničkih plinova procijenjena su za Austriju, i to sa 7,8 posto smanjenja a slijede, Mađarska sa smanjenjem od 3,3 posto i Danska sa smanjenjem od 2,8 posto. Hrvatska je bila među 16 država članica koje su smanjile emisije, za 0,6 posto, što je jednako prosjeku cijele EU.
