DZS: Robni izvoz Hrvatske pao u 2023. godini

U prošloj godini zabilježen je pad izvoza i uvoza Hrvatske s inozemstvom na godišnjoj razini, ali i manji vanjskotrgovinski deficit, prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Ukupan izvoz iznosio je 23 milijarde eura, što je u odnosu na 2022. manje za oko milijardu eura ili pet posto. I kod ukupnog uvoza zabilježen je pad od pet posto ili dvije milijarde eura pa je tako iznosio 40 milijardi eura.

Deficit robne razmjene iznosio je oko 17 milijardi eura i na godišnjoj razini bio je za šest posto ili milijardu eura manji. Pokrivenost uvoza izvozom je pak bila ista kao i u 2022. te je iznosila oko 58 posto.

Prošle godine je u djelatnosti rudarstva i vađenja izvoz pao za 51 posto, u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji za oko 46 posto, a u djelatnosti poljoprivrede, šumarstva i ribarstva izvoz je pao za oko 10 posto na godišnjoj razini.

S druge strane, pad uvoza zabilježen je u djelatnosti rudarstva i vađenja, za 45 posto, u odnosu na 2022. godinu, a u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji uvoz je pao za oko 59 posto. U istom razdoblju zabilježen je rast i uvoza i izvoza u prerađivačkoj industriji i to za četiri odnosno tri posto.

Prema Standardnoj međunarodnoj trgovinskoj klasifikaciji (SMTK), kako ističe DZS, najveće vrijednosti izvoza i uvoza ostvarene su u sektoru strojevi i prijevozna sredstva. Izvoz tog sektora iznosio je lani oko šest milijardi eura i činio 25 posto ukupnoga izvoza Hrvatske, a uvoz je iznosio oko 11 milijardi eura i imao udio od 27 posto.

Statističari tvrde da je najvažnije tržište za Hrvatsku područje EU-a. Robna razmjena s državama članicama EU-a činila je oko 68 posto ukupnog izvoza u prošloj godini, koji je u odnosu na 2022. bio manji za šest posto. Zabilježen je pad izvoza u bitne vanjskotrgovinske partnere kao što su Italija, Slovenija i Mađarska. U Italiju je lani izvezeno najviše robe pa je tako imala udio u ukupnom izvozu od 12 posto, no kao što smo spomenuli, izvoz je ipak bio manji nego u godini prije i to za pet posto.

U 2023. je uvoz iz drugih država članica EU-a činio 77 posto ukupnog uvoza i bio je veći za tri posto na godišnjoj razini, a posebno je porastao u Njemačkoj, Nizozemskoj i Poljskoj. Iz Njemačke je uvezeno gotovo najviše robe, s udjelom u ukupnom uvozu od oko 14 posto, a u odnosu na 2022. zabilježen je porast za oko osam posto.

Robna razmjena s trećim zemljama činila je oko 32 posto ukupnog izvoza i 23 posto ukupnog uvoza, koji su bili manji za dva posto odnosno za 25 posto u usporedbi s godinom prije. Hrvatska je najviše robe izvezla u BiH pa je izvoz u tu zemlju pao samo za osam posto u odnosu na 2022. Uvoz iz SAD-a pao je za oko 66 posto u prošloj godini.

Uvoz robe u EU smanjen je za 16 posto lani na godišnjoj razini, prema privremenim podacima Eurostata, statističkog ureda Europske unije. Istodobno je vrijednost uvoza energenata u EU pala za 35 posto, pa je tako vrijednost uvezenoga prirodnog plina bila manja za oko 52 posto.