Prosječne proizvođačke cijene poljoprivrednih proizvoda su lani porasle za 2,5 posto u odnosu na 2023., dok su u usporedbi s 2020. godinom bile veće za čak 38,3 posto, prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Statističari ističu da je do velikog rasta cijena u 2024., u odnosu na 2020. godinu, došlo zbog cijena biljnih proizvoda, koje su porasle za 35,6 posto, te cijena stoke i stočnih proizvoda, koje su veće za 42,3 posto.
U usporedbi s 2023., cijene biljnih proizvoda bile su veće za 6,6 posto. Te cijene su porasle zbog rasta cijena voća koje je bilo skuplje za 27,2 posto, vina, za 25,1 posto, i industrijskog bilja, za 8,7 posto. Ovi proizvodi imaju znatan udio u biljnoj proizvodnji.
S druge strane, cijene povrća su pale u prošloj godini, u odnosu na 2023., za 2,5 posto, a žitarica za 0,6 posto.
Na godišnjoj razini su cijene stoke i stočnih proizvoda bile manje za 2,7 posto lani. U skupini konzumnih jaja cijene su pale za 9,7 posto, svinja, za 7,2 posto, i mlijeka, za 3,5 posto. Cijene goveda su pak porasle za 2,5 posto.
“Indeksi cijena poljoprivrednih proizvoda obuhvaćaju proizvode biljne i stočne proizvodnje. U proizvode biljne proizvodnje ubrajaju se žitarice, industrijsko bilje, krmno bilje, povrće, cvijeće i sadnice, krumpir (uključujući sjemenski), voće, vino i maslinovo ulje od sirovina iz vlastite proizvodnje. Proizvodi stočne proizvodnje jesu goveda, svinje, konji, ovce i koze, perad, ostale životinje, mlijeko, konzumna jaja i ostali stočni proizvodi”, navode iz DZS-a.
Dodali su i da cijene dobara i usluga za tekuću uporabu u poljoprivrednoj proizvodnji čine proizvodi utrošeni za tekuću proizvodnju i usluge održavanja opreme – strojeva i materijala, poljoprivrednih zgrada i ostale usluge.
Lani su cijene tih dobara i usluga bile veće za 37,9 posto u usporedbi s 2020. godinom, dok su u usporedbi s godinom prije bile manje za 11,4 posto.
HGK: Veća potražnja za hranom prilika je za jačanje poljoprivredne proizvodnje
Rast potrošačkih cijena hrane i utjecaj na primarnu poljoprivrednu proizvodnju i prehrambenu industriju bile su teme zajedničke sjednice Vijeća Udruženja poljoprivrede HGK i Vijeća Udruženja prehrambeno – prerađivačke industrije HGK koja se u utorak održala jučer u prostorijama Podravke u Koprivnici.
“Kada govorimo o inflaciji ne možemo zanemariti nisku samodostatnost i veliku uvoznu ovisnost te utjecaj uvoza na povećanje cijena hrane, zbog čega je nužno jačati domaću proizvodnju. Posebno je problem izražen u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji gdje je vrijednost proizvodnje u tekućim cijenama pala za 0,4 posto, a realni dohodak za preko šest posto u odnosu na 2023.”, kazao je Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam.
Pročitajte još:
“Kontinuirani višegodišnji rast uvoza hrane, kako sirovina, tako i gotovih proizvoda, posebno u kategorijama mesa i prerađevina, mlijeka i prerađevina, mlinskih i pekarskih proizvoda, voća i povrća, u zadnjih nekoliko mjeseci praćen je i povećanom potražnjom hrane na domaćem tržištu. Ovakva kretanja na tržištu hrane predstavljaju priliku za povećanje domaće proizvodnje radi potreba industrije, kućanstava, turističke potrošnje, ali i našeg izvoza”, istaknula je Ljiljana Šapina, predsjednica Udruženja prehrambeno-prerađivačke industrije HGK.
Autori: Vedran Harča i Vladana Kovačević
