Dužnička kriza u švedskoj nekretninskoj grupi SBB izložila je Europsku središnju banku (ECB) riziku gubitaka i razotkrila njezinu izloženost posrnulom europskom sektoru nekretnina, pokazuje Reutersova analiza koju prenosi Hina.
Kupnjom nekretnina, uključujući socijalne stanove, vladine urede, škole i bolnice, švedska grupa nagomilala je dugove veće od devet milijardi dolara, a ECB u portfelju ima njezine obveznice.
ECB-ov portfelj SBB-ovih obveznica težak je ukupno nekoliko stotina milijuna eura, rekla su dva upućena izvora. Obveznicama SBB-a trenutno se trguje po otprilike upola nižoj cijeni od njihove nominalne vrijednosti, što pokazuje da investitori u ciijenu uračunavaju rizik da SBB možda neće moći vratiti dug.
Agencije su u međuvremenu spustile SBB-ov rejting u neinvesticijski razred, a kompanija je nedavno otkupila obveznice po nešto nižoj cijeni kako bi stabilizirala financije. Među prodavateljima bio je i ECB.
Upravo je investicijski rejting velikih agencija bio jedan od uvjeta za ECB-ovu kupnju korporativnih obveznica.
Glasnogovornik ECB-a odbio je komentirati slučaj SBB-a i eventualne gubitke, upućujući Reuters na službenu internetsku stranicu banke na kojoj stoji da ECB svoje gubitke općenito karakterizira kao “nuspojave” i može posegnuti u velike profite iz proteklih godina kako bi ih pokrio.
Iako ECB-ova izloženost švedskoj kompaniji nije velika, iznova otvara pitanje kako je središnja banka eurozone utrošila gotovo 400 milijardi eura na dužničke papire kompanija od 2016. godine u sklopu velikih kupnji imovine kojima je podupirala gospodarstvo i inflaciju.
Na državne dužničke papire, obveznice kompanija i drugu imovinu, koju obično drži do dospijeća, ECB je potrošio ukupno oko 5.000 milijardi eura.
Pročitajte još:
No, još 2016. godine ECB je upozorio na nekretninski balon u pojedninim dijelovima Europe, istodobno kupujući obveznice u nekretninskim kompanijama u regiji.
“Teško je shvatiti kako je ECB na koncu ipak odlučio kupovati obveznice nekretninskih kompanija, iako je istodobno upozoravao na rizike rasta cijena nekretnina”, rekao je Reutersu njihov bivši glavni ekonomist Otmar Issing.
Takva odluka dodatno napuhava mjehur na tržištu nekretnina i istodobno ugrožava ugled banke i može rezultirati financijskim gubicima, pojasnio je.
