Sredinom prošle godine dug javnog zdravstvenog sustava, odnosno bolnica, prema veledrogerijama vrtio se oko rekordne razine na iznad 600 milijuna eura.
Bolnički dug prema veledrogerijama i plaćanja s velikim odmakom dugo se vuku kao problemi koji onda s vremena na vrijeme dovode do svojevrsnog bunta i pritiska među tvrtkama koje isporučuju lijekove i medicinski materijal kako bi se barem dug donekle smanjio ako se već ne nalazi neki trajniji model kojim bi se rokovi plaćanja mogli svesti na tolerantnu i razumnu mjeru. Naravno da takvo stanje može samo izazivati nelagodu i bojazan među građanima koji se ionako žale na organizaciju zdravstvenog sustava, poput lista čekanja, i često onda pribjegavaju, ako imaju novaca, zdravstvenim uslugama u privatnom sektoru.
Koordinacija veledrogerija pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) mjesečno obavještava Ministarstvo zdravstva o stanju duga prema veledrogerijama, pa smo stoga upitali predsjednika te koordinacije i predsjednika uprave Medike Jasminka Hercega kakvo je stanje na početku ove godine.
“Na dan 31. prosinca 2024. dug je iznosio više od 555 milijuna eura. Početkom prosinca prošle godine hrvatska Vlada je donijela odluku o isplati sredstava i namjenske pomoći bolničkim zdravstvenim ustanovama kojima je osnivač Republika Hrvatska i kojima su osnivači županije za podmirivanje dijela dospjelih obveza prema dobavljačima lijekova, potrošnog i ugradbenog medicinskog materijala. Radi se o namjenskim sredstvima u iznosu od 142,45 milijuna eura za isplatu bolničkim zdravstvenim ustanovama isključivo za podmirivanje dijela dospjelih obveza bolničkih zdravstvenih ustanova prema dobavljačima lijekova, potrošnog i ugradbenog medicinskog materijala prema kriteriju ročnosti dospjelih obveza, i to na način da se najstarije dospjele obveze prve plaćaju”, kazao je za Financije.hr Herceg.
Pritom je istaknuo da Koordinacija veledrogerija pozdravlja odluku Vlade, ali da stanje duga bolnica i dalje ostaje zabrinjavajuće.
“Prosječna kašnjenja plaćanja bolnica često su daleko iznad zakonski propisanih rokova što značajno opterećuje poslovanje veledrogerija, a istovremeno su dužne osigurati stabilnost opskrbe lijekova, potrošnog i ugradbenog medicinskog materijala”, poručuje Herceg.
Štoviše, kako navodi, veledrogerije već godinama rade na granici održivosti pokušavajući osigurati urednu isporuku lijekova unatoč neredovitim uplatama.
“Rast inflacije i poskupljenje energenata, logistike, trošak plaća, kamatnih stopa i drugih operativnih troškova stvorili su dodatni pritisak na poslovanje veledrogerija. Ulazni troškovi sve su viši što uz neredovite uplate pogoršava situaciju jer veledrogerije moraju financirati zalihe lijekova i isporuku uz sve veće troškove zaduživanja zbog viših kamatnih stopa. Veledrogerije su u vrlo nezahvalnom položaju jer su u svim uvjetima dužne osigurati kontinuitet isporuke”, ističe Herceg.
Rokovi plaćanja prelaze i godinu dana iako je načelna zamisao u zadnje vrijeme bila da se pokušaju svesti na 150 dana.
Hrvatska odnedavno ima novu ministricu zdravstva Irenu Hrstić i u Koordinaciji veledrogerija vide u tome tračak nade da bi se mogao dogoditi neki pomak nabolje. Istina je, doduše, i to da su se ministri mijenjali, no godinama je stvar ostajala manje-više nepromijenjena.
“Nova ministrica zdravstva primila je na sastanak predstavnike HUP-a te je pokazala izuzetan interes da se u narednom razdoblju prioritetno rješavaju dugovi prema veledrogerijama na čemu joj zahvaljujemo. Cijeli zdravstveni sustav ovisan je o kontinuiranoj, neprekinutoj opskrbi lijekova, potrošnog i ugradbenog medicinskog materijala. Radi se o povezanom sustavu. Veledrogerije okupljene u HUP-u i dalje su spremne za dijalog i zajedničko iznalaženje mjera koje bi mogle donijeti stabilnost svim dionicima zdravstvenog sustava, prvenstveno u interesu pacijenata”, navodi Herceg.
Prema podacima CompanyWalla, u 2023. godini 20 najvećih veledrogerija imalo je prihode od 2.331.302.359,22 eura, a dobit im je iznosila 64.991.617,30 eura. U njima je radilo 2.688 zaposlenika.
Najveće prihode imala je Medika, i to 730.325.769,70 eura, a dobit je iznosila 14.969.032,43 eura. U toj je tvrtki bilo zaposleno 539 ljudi, a prosječna bruto plaća po zaposlenom bila je 1.549,46 eura.
Druga po prihodima bila je Oktal Pharma sa 403.356.880,20 eura, a dobit je iznosila 9.702.559,23 eura. Zaposlene su bile 466 osobe i prosječna bruto plaća po zaposlenom bila je 1.934,04 eura.
Na trećem mjestu u 2023. slijedi Phoenix Farmacija iz Ježdovca za razliku od prve dvije tvrtke koje su registrirane u Zagrebu. Phoenix Farmacija uprihodila je 376.936.244,00 eura i ostvarila dobit od 2.874.084,00 eura s 399 zaposlenih čija je prosječna bruto plaća bila 2.152,11 eura.
Pročitajte još:
Pri vrhu, na četvrtom mjestu, je Medical Intertrade iz Svete Nedelje koji je imao prihode od 339.766.424,10 eura i dobit od 7.476.076,42 eura. Broj zaposlenih je bio 510, a prosječna bruto plaća po zaposlenome 1.967,80.
Sve druge veledrogerije imale su godišnje prihode niže od 60 milijuna eura i manje od 100 zaposlenih.
| Najuspješnije tvrtke u kategoriji Trgovina na veliko farmaceutskim proizvodima | |||
|---|---|---|---|
| Naziv kompanije | Ukupni prihodi u EUR | Ukupna dobit u EUR | Broj zaposlenih |
| MEDIKA, d.d. | 730.325.769,69 | 14.969.032,43 | 539 |
| OKTAL PHARMA d.o.o. | 403.356.880,22 | 9.702.559,23 | 466 |
| PHOENIX Farmacija d.o.o. | 376.936.244,00 | 2.874.084,00 | 399 |
| MEDICAL INTERTRADE d.o.o. | 339.766.424,07 | 7.476.076,42 | 510 |
| JOHNSON & JOHNSON S.E. d.o.o. | 58.105.288,68 | 1.801.150,53 | 90 |
| SANDOZ d.o.o. | 51.464.456,72 | 679.633,70 | 99 |
| NOVO NORDISK Hrvatska d.o.o. | 48.348.061,43 | 1.281.711,48 | 45 |
| BOEHRINGER INGELHEIM ZAGREB d.o.o. | 41.303.200,26 | 1.125.157,03 | 37 |
| MEDIC d.o.o. | 38.420.647,74 | 4.067.875,42 | 37 |
| Siemens Healthcare d.o.o. | 31.618.491,35 | 1.900.234,27 | 54 |
| TOMI PHARM d.o.o. | 31.266.646,83 | 202.033,32 | 25 |
| MM FARMACHEM d.o.o. | 25.862.073,55 | 2.551.583,73 | 9 |
| B. Braun Adria d.o.o. | 24.034.641,04 | 3.848.525,74 | 42 |
| MEDI-LAB d.o.o. | 23.358.382,83 | 2.996.175,47 | 57 |
| PHARMACIA LABORATORIJ d.o.o. u likvidaciji | 20.543.439,64 | 2.906.078,29 | 24 |
| AGMAR d.o.o. | 18.693.342,82 | 1.982.558,97 | 35 |
| AbbVie d.o.o. | 17.412.175,49 | 1.202.582,88 | 58 |
| Swixx Biopharma d.o.o. | 17.179.964,26 | 450.026,10 | 63 |
| SHIMADZU d.o.o. | 17.021.803,00 | 312.100,00 | 58 |
| JASIKA d.o.o. | 16.284.425,58 | 2.662.438,29 | 41 |
 *svi podaci su za 2023. godinu, u eurima | |||
6 Odgovora
Klasika
Dovoljno je pogledati dobit veledrogerija i pametnom dosta. Na rubu održivosti rade? To su takve gluposti…to su najprofitabilnije tvrtke u RH. Vlada nije ni taj sektor regulirala…
A kad nismo….
Tako je Coja15!
Hvala gospodinu Plenkoviću i vladi što drži ovaj dug ispod 1 milijarde eura. Bravo !
Ista priča se desetljećima ponavlja. Država duguje, veledrogerije prijete, država plati i opet u krug. Zašto veledrogerije ne obustave isporuku? Zato što rade sa astronomskim maržama. Nije mi ih žao.