Dobitnik zlatne Decanterove medalje: Ove godine ćemo proizvesti 20 do 30 posto manje vina

Francuska će ove godine proizvesti znatno manje vina nego prošle godine jer je velika količina vlage potaknula razvoj plijesni u vinogradima, a neka su područja stradala i od tuče i mraza, izvijestilo je ministarstvo poljoprivrede Francuske.

Francuski vinari proizvest će ove godine između 40 i 43 milijuna hektolitara vina, u odnosu na prošlogodišnjih 47,9 milijuna hektolitara, pokazuju preliminarne procjene ministarstva. To bi značilo da proizvodnja ne bi dosegnula ni petogodišnji prosjek koji iznosi 44,2 milijuna hektolitara.

Vlažan početak ljeta pogodovao je razvoju plijesni na većini vinorodnih područja koja bi mogla izazvati velike gubitke, ističu u ministarstvu, istaknuvši i da je zbog vlage i niskih temperatura u vrijeme cvatnje loza u mnogim vinogradima gubila cvjetove, lišće i bobice.

Ne navodeći detaljne procjene za pojedine regije, stručnjaci ministarstva napominju tek da će, primjerice u Champagneu, proizvodnja biti slabija nego lani zbog proljetnog mraza i tuče.

U regiji Bordeaux površina pod vinogradima smanjena je za oko 8.000 hektara (19.768 jutara) nakon vađenja čokota koje bi trebalo obuzdati prekomjernu proizvodnju. Proizvodnju bi mogle smanjiti i nepropisna koloracija, plijesan i tuča, što bi značilo da bi se smanjila drugu godinu zaredom.

Trenutno nije moguće procijeniti kako će smanjena proizvodnja utjecati na cijene vina. Veliki vinari obično podižu cijene za oskudnih berbi, ali danas moraju u računicu uključiti i jaku konkurenciju na svjetskim tržištima.

Mraz u travnju uništio lozu i u Hrvatskoj

Jak mraz sredinom travnja stvorio je veliku štetu na vinogradima u nižim predjelima Moslavine i Plešivice te u nekim dijelovima Hrvatskog zagorja.

Dobitnik zlatne medalje za pjenušac Rose Tradition Blanc de Noirs Extra Brut na Decanteru, najprestižnijem natjecanju vina na svijetu, Vinarija Furjan iz Varaždina, za Financije.hr najavili su manji obim proizvodnje.

“Mi radimo na dva vinograda, koji su udaljeni sedam kilometara jedan od drugog i već na tako maloj mikrolokaciji mi imamo značajne razlike. Jedan vinograd je dobar, na drugom imamo štetu. Na jednom vinogradu nas je zahvatio mraz na drugom dijelu je tuča bila, i to bas na Chardonnayu, kojeg za pjenušac koristimo, je bilo oko 50 do 60 posto štete. Količine grožđa koje ćemo imati bit će smanjene jer samo 100 posto zdravo grožđe ide u vina. Ostalo se selektira i ide u neke druge proizvode i namjene. Očekujemo da će biti smanjena proizvodnja oko 20 do 30 posto“, kaže Tomislav Furjan, vlasnik ove vinarije za naš portal.

Među vinogradima koji su tada zabilježili najveću štetu su i oni Vinarije Miklaužić iz Popovače, gdje je stradala vinova loza autohtone sorte škrlet, koja se prostire na 11 hektara, a na ostalih šest su muškat, crni merlot i crni pinot. Šteta na ovim vinogradima bila je stopostotna.

Varaždinska županija je tada proglasila prirodnu nepogodu zbog mraza a štete na poljoprivrednim kulturama su od 30 do 80 posto. Prva procjena ukupne štete zbog mraza na području dvije jedinice lokalne samouprave iznosila je 460.000 eura.

U okviru poljoprivredne radionice u kaznionici Lepoglava, gdje se, između ostalog, proizvode kvalitetna vina (pinot bijeli i sivi, zeleni silvanac, graševinu, žuti muškat), također su evidentirane štete.

„Prema procjeni procjenitelja iz osiguravajuće kuće, imamo štetu od 96 posto na nasadu sauvignona, površine 0,25 ha (1250 komada) i 84 posto na nasadu žutog muškata, površine 0,45 ha (2250 komada)“, rekli su tada iz Odjela za rad i strukovnu izobrazbu zatvorenika kaznionice u Lepoglavi za Financije.hr.

Cjelokupnih podataka o vinu i kvaliteti vinove loze za cijelu Hrvatsku još nema.