Kruh i žitarice predstavljali su u prosjeku 17 posto izdataka za hranu europskih kućanstava u 2024. godini, prema podacima Eurostata, a moguće je da Hrvati dosta doprinose tom postotku. Naime, građani Hrvatske troše velike količine kruha godišnje, u prosjeku 42,4 kilograma po članu kućanstva, rezultati su ankete iz 2022. godine koji je lani objavio Državni zavod za statistiku (DZS).
U 2023. su se cijene pola kilograma bijelog kruha u Hrvatskoj, u zavisnosti od proizvođača i supermarketa, prema podacima dostupnim na portalu Kretanje cijena, kretale od 0,89 do 1,3 eura. Sada, prema najnovijim podacima platforme Numbeo.com, koja objavljuje statističke pokazatelje o troškovima života i cijenama u različitim gradovima i zemljama svijeta, pola kilograma bijelog kruha u prosjeku košta 1,45 eura, dok je raspon cijena za bijeli kruh od 0,81 do 2,50 eura.
Prihod na globalnom tržištu kruha u ovoj godini iznosi više od 454,59 milijardi eura, a očekuje se da će to tržište godišnje rasti za 6,25 posto u razdoblju 2025. do 2030., objavio je Statista. Predviđa se da će volumen na tržištu kruha do 2030. godine iznositi 226,79 milijardi kilograma i da će u ovoj godini prosječna količina kruha po osobi iznositi 25,5 kilograma, što je gotovo pola od onoga koliko se troši po osobi u Hrvatskoj.
Iako su na domaćem tržištu pekarski proizvodi dosta popularni, njihove cijene nisu baš niske, dok cijene žitarica, od kojih nastaju spomenuti proizvodi, ne prate taj trend. Mnogi poljoprivrednici već dugo se žale na niske cijene žita.
U travnju 2024. godine je Dimitrije Božičković, upravitelj Poljoprivredne zadruge Jankovci iz Starih Jankovaca, za Financije.hr komentirao kretanje cijena.
“Cijene u žetvi za pšenicu i kukuruz iznosile su više od 300 eura po toni, a sada se za treću klasu pšenice može dobiti samo oko 155 eura, dok se za drugu može dobiti 170 eura. Kukuruz trenutačno košta oko 160 eura po toni, no cijena je prije bila i niža”, rekao je Božičković tada za Financije.hr.

Neki poljoprivrednici smatraju da je problem i u uvozu gotovih proizvoda iz dugih zemalja.
“Izvozimo pšenicu, a uvozimo gotove prerađene proizvode. To je žalosno”, kazao nam je prošli tjedan Toni Grossi, predsjednik Odbora za povrće i krumpir Hrvatske poljoprivredne komore (HPK).
S obzirom na to koliko Hrvati koriste pekarske proizvode i na cijene istih, zanimljivo je vidjeti kako su lani poslovale tvrtke u djelatnosti proizvodnje kruha, svježih peciva i sličnih proizvoda te kolača. Prema podacima CompanyWalla, u 2023. godini je bilo registrirano 745 tvrtki u toj djelatnosti, dok je lani taj broj malo porastao pa ih je bilo 789.
Trenutačno dostupni financijski podaci pokazuju da su prva tri mjesta po dobiti u 2024. godini u navedenoj djelatnosti zauzeli Pekara Dubravica d.o.o., Bobis d.o.o. i Ekos Cakes d.o.o.
Dubravica je bila na prvom mjestu po dobiti u prošloj godini s više od 5,58 milijuna eura, što je za 1,84 milijuna eura više nego u godini prije. To je već druga godina zaredom da je ova tvrtka prva po dobiti. Prihodi su im iznosili više od 32,35 milijuna eura, a u 2023. godini 27,62 milijuna eura.
Dubravica je u 2024. imala 415 zaposlenika, za sedam više nego u godini prije, a prosječna bruto plaća po zaposlenom iznosila je 1.584,69 eura.
Dobit Bobisa lani je iznosila više od 3,84 milijuna eura, dok je u 2023. iznosila 3,65 milijuna. Prihodi su iznosili više od 35,61 milijuna eura i bili su za pet milijuna eura veći nego u godini prije.
Bobis ima 761 zaposlenika, a prosječna bruto plaća po zaposlenom u 2024. iznosila je 1.246,35 eura, prema CompanyWallu.
Na trećem mjestu je tvrtka Ekos Cakes čija je osnovna djelatnost proizvodnja duboko smrznutih funkcionalnih pekarskih proizvoda, proizvoda bez glutena te duboko smrznutih kolača i torti, naveli su na svojoj internetskoj stranici. Dobit ove tvrtke iznosila je više od 3,38 milijuna eura u prošloj godini, a u 2023. više od 2,14 milijuna eura.
Pročitajte još:
Prihodi su im iznosili 23,05 milijuna eura, dok su u godini prije bili za 2,48 milijuna eura manji. Ekos Cakes ima 232 zaposlenika čija je prosječna bruto plaća u 2024. godini iznosila 1.555,52 eura.
Dakle, čini se da Hrvati ne smanjuju količine kruha i ostalih pekarskih proizvoda koje koriste pa tvrtke koje se bave proizvodnjom i distribucijom tih proizvoda dobro posluju. To potvrđuje i činjenica da su prihodi i dobit tri najuspješnije tvrtke, u djelatnosti proizvodnje kruha, svježih peciva i sličnih proizvoda te kolača, porasli lani u odnosu na godinu prije.
3 Odgovora
Pa i imaju najbolje proizvode.
Pa kad imaju dobre proizvode
Pa naravno kad su podigli cijene svega na fejk marže