Digitalizacija u Hrvatskoj i regiji je nezaustavljiv proces

U tijeku je nova utrka zemalja – tko će više uložiti u digitalizaciju i razvoj na ovom području. S obzirom da tehnologija izravno utječe na razvoj digitalizacije, to ne može biti ravnomjerno.

Premijer Andrej Plenković, koji je nedavno u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici predsjedao prvom sjednicom Nacionalnog vijeća za digitalnu transformaciju, istaknuo je koliko je digitalizacija važna za Hrvatsku, ali i regiju.

“Dosadašnja digitalizacija već je duboko promijenila svijet, a ova koja dolazi dodatno će ubrzati promjene, što svima nama predstavlja goleme izazove, ali i prilike za razvoj Hrvatske. Stoga je važno na to biti spreman kako u protivnom ne bi bio hendikep za naše gospodarstvo, društvo, modernizaciju, inovativnost, a u konačnici i međunarodnu konkurentnost”, rekao je hrvatski premijer, a prenosi službena stranica Vlade.

Plenković je iznio i činjenice koje pokazuju što je digitalizacija do danas donijela i koliko je ubrzala svijet.

Tako je istaknuo da se u svijetu dnevno razmijeni 350 milijardi e-mailova, što je dvostruko više nego početkom ovog stoljeća.

“Svaki dan se na Googleu izvrši više od osam milijardi pretraga, a svaka od njih troši više računalnih resursa nego cijeli jedanaestogodišnji svemirski program Apollo i sve njegove misije na Mjesec! Postoji oko dvije milijarde osobnih računala danas u svijetu, dok je pametnih telefona gotovo sedam milijardi, deset puta više nego na početku stoljeća”, rekao je Plenković i dodao kako količina digitalnih podataka koji se svakodnevno kreiraju iznosi oko 330 milijardi gigabajta, odnosno gotovo četiri milijuna gigabajta po sekundi, što je ista količina podataka koja stane u dvije milijarde knjiga.

Sve što je hrvatski premijer naveo djeluje impresivno, a možemo samo zamisliti što će budućnost donijeti, tim više što se razvoj umjetne inteligencije ubrzao.

Prema riječima premijera, Hrvatska koristi značajna sredstva Europske unije za ulaganja u digitalizaciju, te ističe da je prilikom donošenja Plana oporavka i otpornosti više od 20 posto ukupnog iznosa izdvojeno za digitalnu transformaciju.

“Ovo su daleko najveća sredstva koja smo ikada imali na raspolaganju za digitalizaciju u Hrvatskoj.”

Što se tiče portala E-Građani, koji je kao Vladin servis namijenjen građanima i poduzetnicima, ali i strancima, trenutno pruža 101 uslugu, koristi ga gotovo 1,8 milijuna hrvatskih građana, a sustav je korišten 140 milijuna puta , što znači da su građani i poduzetnici uštedjeli vrijeme ne odlazeći direktno u urede raznih institucija i sve rješavali digitalno.

“Očekujemo daljnji rast korisnika, redizajnirali smo cijeli sustav u 2021. godini, omogućili smo prekogranični pristup, a eID iskaznicama pristupamo sličnim sustavima drugih članica Europske unije”, rekao je premijer.

Kazao je kako digitalizaciju mjerimo i kroz druge pokazatelje, a jedan od važnijih je svjetska ljestvica digitalne konkurentnosti IMD-a (Instituta za razvoj menadžmenta), koja u obzir uzima tri faktora: znanje, tehnologiju i spremnost za budućnost.

Hrvatska je zauzela 43. mjesto od ukupno 63 vodeća svjetska gospodarstva. To je napredak od 12 mjesta u odnosu na prethodnu godinu. Po znanju smo 40. na ljestvici, po tehnologiji smo 42., a po spremnosti za budućnost smo na 48. mjestu.

Prema rezultatima GovTech indeksa digitalizacije u javnom sektoru, objavljenom krajem 2022. godine, Srbija je na prvom mjestu u ovom dijelu Europe. Slijedi Slovenija koja je 35. na ljestvici, Mađarska je zauzela 50. mjesto, Hrvatska 61., Albanija 68., Bugarska 82., Sjeverna Makedonija 100. mjesto, Rumunjska 101., Crna Gora 102. i BiH 161., kazala je premijerka Srbije Ana Brnabić.

Tom je prilikom izjavila da GovTech Index mjeri zrelost četiri aspekta, a to su – državni informatički sustavi, dostupnost elektroničkih usluga, interakcija države s građanima, te kapacitet za daljnju digitalnu transformaciju.

Digitalizacija je u Hrvatskoj, ali i regiji, nezaustavljiv proces, zbog čega je Hrvatski sabor ranije usvojio Strategiju digitalne Hrvatske koja je planirana do 2032. godine. Treba omogućiti ravnomjeran razvoj svih dijelova zemlje, te dostupnost digitalnih sadržaja.

U svijetu Danska prva na listi mjera cyber sigurnosti

U digitalno konkurentnim gospodarstvima, mjere cyber sigurnosti glavni su prioritet za javni i privatni sektor.

Vlade i privatni sektor moraju zaštititi svoju digitalnu infrastrukturu kako bi njihova gospodarstva bila učinkovitija i konkurentnija. Ovo je bio glavni zaključak iz izdanja IMD-ove Svjetske ljestvice digitalne konkurentnosti za 2022. koju je objavio IMD-ov Svjetski centar za konkurentnost (VCC).

Poduzeća koja žele razviti čvrstu mapu puta za digitalizaciju trebaju uložiti jednake količine resursa u talente, obuku i obrazovanje, znanstvenu koncentraciju, te istraživanje i razvoj.

Na godišnjoj ljestvici Danska je preuzela vodstvo po prvi put otkako je počela ljestvica prije šest godina. Izbacila je SAD, koji se morao zadovoljiti drugim mjestom, također prvi put nakon 2017. godine.

Švedska je ostala na trećem mjestu, a Singapur je popravio svoj rejting i zauzeo četvrto mjesto. Švicarska je na petom mjestu.