Od početka sukoba na Bliskom istoku očekuje se drastičan rast cijena nafte, ali to se nije dogodilo. Sada se bliže i izbori u Sjedinjenim Američkim Državama, a to je još jedan faktor koji bi mogao utjecati na cijene.
Jučer je SAD objavio da traži do tri milijuna barela nafte za Strateške rezerve nafte, za isporuku do svibnja sljedeće godine.
O utjecaju izbora i sukoba na Bliskom istoku na cijene nafte razgovarali smo s energetskim stručnjakom Igorom Dekanićem.
“S obzirom na sukob na Bliskom istoku svi su očekivali porast cijena nafte, ali do njega nije došlo. Ovih dana je Brent pao ispod 80 dolara na 71 dolar po barelu. Kada uzmete u obzir inflaciju, to je dvostruko niže nego pred potpisivanje Pariškog sporazuma prije deset godina. Dakle, očigledno je da stalna očekivanja globalnog usporavanja rasta pritišću cijene na niže”, rekao je Dekanić za Financije.hr.
“Pitanje je utječu li na to i neki geopolitički čimbenici? Vjerojatno da, ali je to teško dokazati jer se svi pozivaju na tržište. No, kome odgovaraju niske cijene nafte? To odgovara veliki proizvođačima nafte. Sjedinjene Američke Države su danas najveći proizvođač nafte i plina na svijetu, ponovno nakon 20 ili 30 godina. S druge strane, to je dobro i za one koji proizvode fosilne izvore energije”, dodao je Dekanić.
Objasnio je da niske cijene nafte djeluju na usporavanje energetske tranzicije i da vjerojatno neće doći do bitnog povećanja cijena, barem do američkih izbora.
“Imamo dva rata na rubu Europe, odnosno na Bliskom istoku je gotovo već otvoren rat, ali još nije proglašen, i rat u Ukrajini. Geopolitičke okolnosti i ratni sukobi su poslužili kao zamka za energetsku tranziciju. Postavlja se pitanje zašto nije došlo do rasta cijena nafte unatoč izraelskim udarima na Iran i mogućem uzvraćanju Irana”, kazao nam je.
Istaknuo je da su svi očekivali da će Izrael napasti iranska energetska postrojenja, ali ih oni nisu dirali. Smatra da analitičari nisu uzeli u obzir činjenicu da danas Izrael ima veliku proizvodnju prirodnog plina u podmorju i da i oni imaju postrojenja koja se mogu gađati. Zato svi sudionici u ratu izbjegavaju izravne udare po naftnim postrojenjima.
“To je tako već 50 godina. Jedino je Saddam Hussein zapalio naftne bušotine 1991. godine kada je koalicija predvođena SAD-om oslobađala Kuvajt, inače se to nikada nije radilo”, rekao je energetski stručnjak.
Kada je riječ o izborima u SAD-u, što se tiče energetske situacije, kaže da će biti slično pobijedi li Donald Trump ili Kamala Harris jer je SAD trenutačno najveći proizvođač nafte, kao i u situaciji oko Drugog svjetskog rata.
Pročitajte još:
Tada su proizvodili dvije trećine svjetske nafte, danas ne proizvode toliko, ali proizvode više od 800 milijuna tona, od četiri milijarde ukupne svjetske proizvodnje.
“SAD danas proizvodi gotovo istu količinu kao dva sljedeća proizvođača zajedno, a to su Saudijska Arabija i Rusija. Stvorila se situacija potpuno različita u odnosu na sukobe 80-ih i 90-ih. Dakle, ne očekujem bitan porast cijene nafte. SAD ima velike strateške zalihe nafte i razina punjenja tih zaliha je glavni regulator kretanja cijena. SAD će vjerojatno učiniti sve da cijene nafte ostanu stabilne kako bi njihova geopolitička uloga ostala očuvana”, zaključio je Dekanić.
7 Odgovora
Na cijene nafte najviše utječe pohlepa. Bez obzira kakva je situacija u svijetu, naftne kompanije bilježe rekordne profite.
Takvi događaji imaju samo manji i kratoročni utjecaj
Ovaj Dekanić isto mlati praznu slamu. Poanta svega je da nafte ima, trebala bi realno koštati 20$ po barelu ali kad se svjetskim igračima sprdne prestanu sa proizvodnjom, smanje izvoz i dignu cijenu koliko hoće i onda to narod plaća.
zanimljiv stav gosp. dekanica
Što je tu točno zanimljivo?
Ma cijena nafte konstantno raste, ne znam do kad više ovako
Sto se Nina raspisala. Svaka cast!