Darijan Kosić, Today’s Games: Naša TGi platforma rješava problem s kojim se susreću svi studiji za razvoj videoigara

Darijan Kosić, Foto: Privatna arhiva

Hrvatski studio Today’s Games pokrenuo je treću investicijsku rundu u kojoj prikuplja novac za završavanje TGi-ja, AI platforme koja će donijeti velike promjene u području razvoja videoigara. Riječ je o platformi koja organizira i automatizira Game Design Document, čineći ga osobnijim, odnosno omogućuje članovima tima uvid u uvijek precizne, ažurirane i za njih bitne informacije. Više o tome, njihovoj prvoj videoigri ReSetna i planovima za budućnost otkrio nam je Darijan Kosić, CEO Today’s Gamesa.

Krenimo od aktualnosti – kreirali ste vlastitu AI platformu koja automatizira i organizira Game Design Document, zašto ste se odlučili za to i koliko traje rad na TGi-ju?

Trenutno smo u drugoj fazi razvoja, gdje ćemo baš ići do MVP razine. Bitno je istaknuti da TGi još nije razvijen, i dalje je tek koncept. Ono što smo napravili kada smo došli na tu ideju, u vrlo ranoj fazi u četvrtom ili petom mjesecu prošle godine, jest da smo testirali malo manje razvijenu ideju na API-ju od OpenAI-ja. Pokazalo se da platforma radi, ali ima i jako puno grešaka. ChatGPT nije zamišljen da radi na taj način i s tolikom količinom podataka. U međuvremenu smo se fokusirali na razvoj i završavanje naše prve videoigre ReSetna, u sklopu čega smo potpisali i ugovor s tvrtkom Ocean Media koja je izdavač igre za konzole. Kada smo sve to odradili, u potpunosti smo se posvetili TGi platformi. Sada smo u trećoj investicijskoj rundi, a prikupljena sredstva će se uložiti u razvoj TGi-ja. Ukratko, stvorili smo koncept, testirali ga na ChatGPT-ju, razrađivali ga i proširili te ćemo ga tek sada ići razvijati. Oformit ćemo i poseban tim koji će raditi na tome, sastavljen od inženjera stručnih u području umjetne inteligencije.

Što bi bile glavne razlike između TGi-ja i drugih platformi za game development?

Postoje platforme poput Confluencea i HacknPlana koje također obrađuju dokumentaciju za razvoj videoigre. Bitna razlika je u tome što one nemaju puni AI support, kao ni semantičku obradu sadržaja i taj adaptivno-modularni prikaz kakav će imati TGi. Ove platforme koje sam naveo prilikom obrade dokumentacije članovima tima prikazuju sve informacije, primjerice svih 400 strana dokumenta. Najveći problem dokumentacije prilikom razvoja videoigara je što je vrlo kompleksna i opširna zbog čega je naročito bitno da na početku razvoja ne dođe do nekih nesporazuma ili krivog shvaćanja. Tako dolazi do gubitka vremena i novaca, samim time i pada morala. TGi se zahvaljujući svom adaptivno-modularnom prikazu prilagođava sadržaju i proširuje ga, primjerice, sa zadacima koje čovjek koji radi na njemu treba obaviti, kao i primjerima iz prakse prilagođenima njegovom projektu. Potom će mu odrediti i jasne korake kako da što brže i efikasnije odradi svoj zadatak te provjeriti rezultate rješavanja tih zadataka. TGi nije alat koji zamjenjuje čovjeka, već predstavlja svojevrsnog menadžera koji uz pravog menadžera kao što je producent videoigre, čini njegov tim učinkovitijim u radu.

TGi, Foto: Promo

Kakve su prve reakcije na TGi, imate li već kakav feedback?

Bili smo na GDC konferenciji u San Franciscu, gdje smo razgovarali s više studija i prvi feedback je fantastičan. Posjetili smo također i Reboot konferenciju u Dubrovniku, poslije čega smo skupili više pisama namjere kako od velikih međunarodnih tako i od manjih, hrvatskih studija. Pokazalo je da je to problem s kojim se svi oni susreću, a jedina iznimka su mali studiji s tri-četiri zaposlena.  

Prijavit ćete se i na IRI natječaj u suradnji s Algebrom. Kako je došlo do te suradnje i što vam sve ona donosi?

U pitanju je natječaj za inovacije za koji se prijave predaju do 15. rujna, a TGi se u njega savršeno uklapa. Tome smo pristupili vrlo ozbiljno, imamo i EU konzultanta koji na projektu radi s nama. Po pravilima natječaja morate imati tvrtku partnera koji će u nekoj mjeri surađivati na istraživanju i razvoju projekta. Algebra se pokazala kao savršen partner jer imaju kompletan studij game developmenta, sve više ulažu u to, stalno im se povećava broj polaznika… Zahvaljujući tome, možemo doći do većeg broja ljudi kojima ćemo nešto prezentirati i testirati određene stvari. Uz to, Algebra ima i ogromno iskustvo u europskim projektima i natječajima pa možemo reći da je ta suradnja komplimentarna i prirodna.

Sad bih se posvetio samom Today’s Games studiju – ako se ne varam, osnovali su ga ljudi s bogatim iskustvom u sektoru razvoja videoigara?

Tvrtku smo osnovali krajem 2023. godine, imamo puno investitora i dosad smo prikupili gotovo dva milijuna eura. Tim je u početku brojao 13 ljudi koje smo privukli iz raznih studija iz Hrvatske. Sve su to ljudi s bogatim iskustvom iz područja razvoja videoigara koji su radili na nekima od najuspješnijih hrvatskih naslova kao što su Serious Sam ili SCUM. Segment videoigara nam i dalje ostaje ključan, nastavit ćemo se baviti time i nakon ljeta planiramo ići u razvoj nove igre. Drugi stup Today’s Gamesa će biti upravo TGi, a treći je naša izdavačka platforma, odnosno izdavačka tvrtka koja je u stopostotnom vlasništvu Today’s Gamesa. Zove se Modul 16, smještena je u Beču, i plan je da se u budućnosti posveti objavljivanju igara koje je proizvela neka treća strana, a ne samo naš studio. Kada objavljujete igre koje niste sami proizveli, izbjegnete dug i skup proces razvoja.

Recite mi nešto više i o vašoj prvoj igri ReSetna, o čemu se radi i koliko je ljudi radilo na njoj

ReSetna je ono što ljudi zovu metroidvania (kombinacija akcijsko-avanturističkog pristupa i platformerskog stila, op.a.), SF žanra. Igra se iz 2D perspektive, a među glavnim karakteristikama je da zahtijeva puno istraživanja, uz veliki naglasak na same borbe. Želja nam je bila za početak napraviti igru koja neće biti toliko zahtjevna, koja se može adekvatno i kvalitetno razviti u razdoblju do dvije godine. Važno je da vam tim ima koheziju i iskustvo zajedničkog rada jer čak se i oni koji imaju veliko iskustvo ponekad ne uklope u neki projekt. ReSetna nam je tako bila i jedna velika škola, gdje smo učili kako što bolje sve postaviti. Izašla je kasnije nego što smo očekivali, samo lansiranje je bilo dosta izazovno i problematično u tehničkom smislu, pa smo u prvih mjesec dana izbacili čak 14 patcheva. Kada smo je konačno doveli na željenu razinu, momentum se malo izgubio.

ReSetna, Foto: Promo

Potpisali ste ugovor s američkim izdavačem Freedom Games, što vam je omogućila njihova podrška?

S Freedom Games smo potpisali ugovor u ožujku 2024. godine prema kojem su oni trebali biti izdavači ReSetne. Krenuli smo jako dobro, pokazali su našu igru na Gamescomu u Njemačkoj, koji posjeti do pola milijuna ljudi, i Tokyo Game Showu. Nakon tih evenata, došlo je do određenih razmimoilaženja s njima oko same igre (kada bi trebala biti lansirana, pitanja oko marketinga itd.), ustanovili smo da nismo baš komplementarni pa smo krajem listopada, početkom studenog i raskinuli suradnju s njima. U međuvremenu smo osnovali vlastitog izdavača koji je igru objavio za PC, a onda smo kroz networking i razgovore s osobama iz naše branše došli do Ocean Media. U pitanju je hrvatska tvrtka koja ima ogroman katalog od preko 300 izdanih igara na konzolama, s njihovim CEO-om Vedranom Klancem smo dogovorili odličnu suradnju u sklopu koje će oni preuzeti ReSetnu za konzole. Tu definitvno očekujemo bolje rezultate nego na PC-ju.

Iz vašeg iskustva, kako kotira Hrvatska u svjetskoj industriji videoigara?

Hrvatska industrija videoigara je još uvijek jako mala, godišnje ostvaruju svega oko pedesetak milijuna eura prihoda. S druge strane, na svjetskoj se razini okreće stvarno veliki novac, gaming je prihodovno veći od sportske, filmske i glazbene industrije zajedno. Tu je ubrojen i mobile gaming, odnosno igranje na mobitelu. U Hrvatskoj imamo vrlo malo studija koji se bave razvojem videoigara, aktivno ih je svega pedesetak do stotinu. Najuspješnije tvrtke poput Gamepiresa i Croteama, čak i Nanobita, su one koje su osnovane davno i koje su zapravo bili pokretači naše gaming industrije. Negdje 2016. ili 2017. počinju se pojavljivati novi studiji, imamo i nekoliko stvarno uspješnih igara poput Ironwardove The Red Solstice ili Escape Simulatora iza kojeg stoji samoborski Pine Studio, ali sve u svemu postoji još puno prostora za napredak. Pogotovo u smislu fundinga se treba malo otvoriti taj mentalitet investitora koji su spremni i voljni ulagati u videoigre. Također, brojni studiji se fokusiraju na izdavače i traže nekoga tko će financirati kompletan razvoj, a to je izuzetno skupo.

Zaključno, koji su planovi za dalje?

Dosad smo imali dvije investicijske runde u kojima smo prikupili preko milijun i pol eura, a sada je u tijeku treća kojom prikupljamo još milijun. Glavnina će biti investirana u razvoj TGi-ja, uz jedan manji dio namijenjen za razvoj nove videoigre.

 

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Popularno

Novi broj magazina „Financije.hr” donosi brojne ekskluzivne poslovne priče, intervjue i događaje iz regije i svijeta…

Komentari