Dalmatinski pčelari zadovoljni zaštitom meda: Projekt su financirale županije

Početkom mjeseca, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva izvijestilo je da je Dalmatinski med postao 51. hrvatski proizvod zaštićenog naziva u Europskoj uniji (EU). Europska komisija je u Službenom listu EU-a od 1. kolovoza objavila da je dobio europsku oznaku izvornosti.

Pčelari Dalmacije su u većini zadovoljni projektom zaštite Dalmatinskog meda, pogotovo, kako kažu, kad znamo da nas je koštao oko 78.353 eura, rekao je za Financije.hr Ivan Mravak, predsjednik Jadranskog pčelarskog saveza.

“Projekt su u cijelosti financirale naše županije i na tome smo im od srca zahvalni. Značajan je za pčelare jer će sada moći prodavati svoj med pod markicom izvornosti na razini EU”, objasnio je Mravak.

Dodao je da bi i potrošači trebali biti zadovoljni jer će dobiti siguran proizvod koji su tražili i platili.

“Svakog dana se svašta prodaje pod dalmatinski med. Nažalost ima mnogo patvorina koje nemaju veze s medom”, kazao nam je predsjednik Jadranskog pčelarskog saveza.

Dalmatinski med inače proizvode pčelinje zajednice sive pčele od nektara kadulje, drače, vriska, vrijesa, mandarine i od medne rose koja se pojavljuje na maklenu i ostalim bjelogoričnim vrstama koje rastu u Dalmaciji. Uz sve to, bitan faktor je i visoka razina pčelarskih vještina koje se generacijski prenose i omogućuju proizvodnju specifičnog meda.

Pčelari iz Dalmacije kažu da su sve izraženiji vremenski ekstremi neki od najvećih problema s kojima se susreću jer zbog toga imaju mali ili nikakav prinos meda po košnici.

“Kod nas jedino medi samoniklo bilje i raslinje koje je jako osjetljivo na sušu i buru te zbog toga ne dolazi do stvaranja nektara. Pored svega toga, dodatne probleme nam stvaraju trgovački lanci koji prodaju med po niskim cijenama i k tome uvozni med. Dosta meda se prodaje uz prometnice i na tržnicama koji je sumnjivog porijekla i kvalitete. Često to i nije med, a ni na teglama nema etikete”, rekao je Mravak.

Kaže da je prošla godina u Dalmaciji bila dobra po prinosima meda i da je otprilike proizvedeno oko 20 do 30 kilograma po zajednici, odnosno košnici.

“Ova godina je suprotnost od prethodne godine jer kod većine pčelara nije uopće bilo vrcanja, ali oni koji su mobilniji i sele pčele na druge lokacije će nešto i imati”, dodao je.

Vrcanje meda je postupak izvlačenja meda iz saća, a kada će se koji med izvlačiti ovisi o vrsti i lokaciji.

Mravak objašnjava da je lani zbog dobrih prinosa prodaja bila slaba jer su svi pčelari imali meda. Kod njega je pala za čak 50 posto, ali smatra da to nije loše jer je dosta ostalo pa će ove godine imati dovoljno meda za svoje kupce.

Dalmacija ima 1.851 pčelara s 87.929 košnica, što čini više od 20 posto pčelara i 19,5 posto košnica u Hrvatskoj. Nažalost, ne proizvedu 20 posto meda u RH, ali tvrde da proizvode kvalitetan i dobar med.

Podsjećamo, postupak zaštite naziva Dalmatinski med pokrenula je Udruga pčelara Dalmacije koja je Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva podnijela zahtjev za zaštitu oznake izvornosti pod nazivom Dalmatinski med.