Cijene zlata porasle su posljednja dva trgovinska dana, potaknute sve većom potražnjom za sigurnim utočištima i ponovnom kupnjom zlata iz Kine. Očekivanja daljnjeg smanjenja kamatnih stopa glavnih središnjih banaka također su pridonijela uzlaznom zamahu plemenitog metala.
Rastući trend nastavljen je i tijekom azijske sesije u srijedu, pri čemu su terminski ugovori na zlato na burzi Comex porasli za 0,71 posto, dosegnuvši 2.737 američka dolara odnosno 2.603 eura po unci.
Tijekom vikenda, sirijska pobunjenička vojska zauzela je glavni grad Damask, čime je okončana pedesetogodišnja vladavina Assada. Politička promjena, u kombinaciji s kontinuiranim sukobima na Bliskom istoku, povećala je globalne političke i ekonomske neizvjesnosti, čime je potražnja za zlatom kao tradicionalnim sigurnim utočištem porasla, navodi Euronews. Sličan porast zabilježen je i krajem studenog tijekom eskalacije rata između Ukrajine i Rusije.
U ponedjeljak su kineski najviši dužnosnici najavili primjenu “proaktivnije fiskalne politike” u 2025. godini. Analitičari očekuju da će drugo po veličini svjetsko gospodarstvo uvesti dodatne mjere ublažavanja putem smanjenja kamatnih stopa, povećanja deficita i rasta državnih zaduživanja.
Uz to, Narodna banka Kine priopćila je da je u studenom, nakon šestomjesečne stanke, ponovno počela kupovati zlatne rezerve. Ray Jia, voditelj istraživanja za Kinu pri Svjetskom vijeću za zlato, istaknuo je u nedavnom izvješću kako se očekuje stabilizacija potražnje za zlatom u Kini u 2025., potaknuta predviđenim smanjenjem kamatnih stopa i povećanim gospodarskim pritiscima zbog Trumpovih prijetnji tarifama.
Ulagači pažljivo prate odluke glavnih središnjih banaka o kamatnim stopama tijekom ovog tjedna, uz široko rasprostranjena očekivanja daljnjeg monetarnog ublažavanja. Očekuje se da će Banka Kanade (BoC) smanjiti ključnu kamatnu stopu za 50 baznih bodova, dok se predviđa da će Švicarska narodna banka (SNB) i Europska središnja banka (ESB) smanjiti stope za po 25 baznih bodova. Pad kamatnih stopa smanjuje oportunitetne troškove držanja zlata, čime se povećava njegova privlačnost kao sredstva očuvanja vrijednosti.
U SAD-u će podaci o inflaciji za studeni, koji će biti objavljeni ovog tjedna, igrati ključnu ulogu u oblikovanju monetarne politike Federalnih rezervi. Tržišta očekuju da će godišnji indeks potrošačkih cijena (CPI) porasti na 2,7 posto s 2,6 posto u listopadu, čime se dodatno potvrđuju očekivanja o još jednom smanjenju kamatne stope za 25 baznih bodova sljedeći tjedan.
Unatoč nedavnom rastu, postoje i čimbenici koji bi mogli ograničiti cijene zlata, kaže Michael Brown, viši istraživač u Pepperstoneu.
“Još uvijek sam u fazi ‘čekanja i promatranja’, osobito jer je rast cijena zlata u ponedjeljak zabilježen unatoč rasprodaji državnih obveznica i porastu prinosa na krivulji”, rekao je Brown.
Povijesno gledano, cijene zlata se kreću obrnuto proporcionalno u odnosu na američki dolar i prinose na državne obveznice. Jači dolar i rastući prinosi vrše pritisak na cijene zlata, dok slabiji dolar i padajući prinosi obično podržavaju njihov rast.
Pročitajte još:
Nakon Trumpove nedavne izborne pobjede, dolar je ojačao, a prinosi na američke državne obveznice porasli su zbog očekivanja da će obnovljene tarife povećati inflacijske pritiske i potaknuti Fed na zaoštravanje monetarne politike.
Ovog tjedna dolar i prinosi na desetogodišnje američke obveznice pokazuju znakove ponovnog jačanja, što bi moglo predstavljati izazov za cijene zlata. Jači od očekivanog podatak o američkom CPI-u mogao bi dodatno pojačati ove pritiske, dovodeći do značajnog kratkoročnog pada cijena zlata.
Jedan odgovor
očekivano