Cijene stanova u drugom tromjesečju 2024. veće u 22 članice Europske unije

Pixabay.com
Zgrada, Foto: Pixabay.com

U drugom tromjesečju ove godine, u usporedbi s istim kvartalom prošle godine, broj prometovanih stanova smanjio se u polovici od 14 obuhvaćenih država članica EU, dok se u drugoj polovici povećao, pokazali su novi podaci Eurostata, europskog ureda za statistiku.

Najveće smanjenje prometa od 20,5 posto pritom je zabilježen je u Austriji, nakon čega slijede Slovenija s 19,7, Irska s 18,1 te Francuska s 14,6 posto manje prometovanih stanova.

Od sedam zemalja u kojima je zabilježen porast, prednjače Luksemburg s 26,3 i Mađarska s 21,7 posto.

Luksemburg je i jedina obuhvaćena zemlja koja je pokazala smanjenje broja transakcija stanova svake godine tijekom posljednjih pet, odnosno od 2019. do 2023. godine, navodi Eurostat.

Među 16 država članica EU, 13 ih je dostavilo raščlambu svojih transakcija prema novoizgrađenim i postojećim stanovima za 2022. i 2023. godinu. U svim tim zemljama broj transakcija za novoizgrađene stanove u 2022. i 2023. bio je manji nego za postojeće.

Podaci Eurostata otkrivaju i da su u drugom tromjesečju 2024. cijene stambenih objekata u vlasništvu vlasnika u Europskoj uniji porasle za 3,6 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine.

U drugom tromjesečju 2024. najveća godišnja stopa promjene među svim kategorijama obuhvaćenim indeksom cijena stambenog prostora u vlasništvu za Europsku uniju zabilježena je za postojeće nove stanove u kućanstvima, uz porast od 11,7 posto.

Freepik.com
Cijene nekretnina, Foto: Freepik.com/Ilustracija

Među 26 zemalja EU za koje su podaci dostupni, 22 su pokazale godišnji rast cijena u prvom kvartalu godine, dok su u četiri na godišnjoj razini pale.

Najveći porast imala su Bugarska, od 14,6 posto, Rumunjska s 13,2 i Litva s 10,5 posto, dok je najveći pad od 4,9 posto zabilježen u Luksemburgu.

U usporedbi s prethodnim tromjesečjem, cijene su porasle u 22 zemlje EU, a pale u četiri. Najveći porast bilježe Luksemburg, 4,4 posto, Latvija 3,5 i Bugarska 3,3 posto, a najveći pad Švedska s 0,9 te Mađarska i Finska s 0,4 posto.

Podsjećamo, prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), objavljenim početkom rujna, u prvom polugodištu ove godine prosječna cijena četvornog metra novih stanova koje su prodavala trgovačka društva i druge pravne osobe, bez Programa društveno poticane stanogradnje, iznosila je 2.473 eura.

Ova cijena viša je za 4,8 posto u odnosu na drugo polugodište lani, a za 6,3 posto u odnosu na prvih šest mjeseci te godine. Prosječna cijena četvornog kvadrata stanova na temelju Programa društveno poticane stanogradnje, u prvom polugodištu 2024. bila je 1.342 eura.

U istom razdoblju ukupna prosječna cijena po četvornom metru kvadrata stana, svih prodanih stanova bez obzira na prodavatelja, iznosila je 2.377 eura, na razini Hrvatske.

21 Odgovora

  1. I globalno gledajući su u stalnom porastu, vrlo nezgodno za one koji ne posjeduju ništa

  2. Zakon ponude i potražnje! Dakle DA, cijene su previsoke. Jel se prodaju stanovi po tim cijenama? Apsolutno da. Nema novih stanova, potraznja visoka, normalno da rastu i cijene…

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Popularno

Novi broj magazina „Financije.hr” donosi brojne ekskluzivne poslovne priče, intervjue i događaje iz regije i svijeta…

Komentari