U drugom tromjesečju ove godine, u usporedbi s istim kvartalom prošle godine, broj prometovanih stanova smanjio se u polovici od 14 obuhvaćenih država članica EU, dok se u drugoj polovici povećao, pokazali su novi podaci Eurostata, europskog ureda za statistiku.
Najveće smanjenje prometa od 20,5 posto pritom je zabilježen je u Austriji, nakon čega slijede Slovenija s 19,7, Irska s 18,1 te Francuska s 14,6 posto manje prometovanih stanova.
Od sedam zemalja u kojima je zabilježen porast, prednjače Luksemburg s 26,3 i Mađarska s 21,7 posto.
Luksemburg je i jedina obuhvaćena zemlja koja je pokazala smanjenje broja transakcija stanova svake godine tijekom posljednjih pet, odnosno od 2019. do 2023. godine, navodi Eurostat.
Među 16 država članica EU, 13 ih je dostavilo raščlambu svojih transakcija prema novoizgrađenim i postojećim stanovima za 2022. i 2023. godinu. U svim tim zemljama broj transakcija za novoizgrađene stanove u 2022. i 2023. bio je manji nego za postojeće.
Podaci Eurostata otkrivaju i da su u drugom tromjesečju 2024. cijene stambenih objekata u vlasništvu vlasnika u Europskoj uniji porasle za 3,6 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine.
U drugom tromjesečju 2024. najveća godišnja stopa promjene među svim kategorijama obuhvaćenim indeksom cijena stambenog prostora u vlasništvu za Europsku uniju zabilježena je za postojeće nove stanove u kućanstvima, uz porast od 11,7 posto.
Među 26 zemalja EU za koje su podaci dostupni, 22 su pokazale godišnji rast cijena u prvom kvartalu godine, dok su u četiri na godišnjoj razini pale.
Najveći porast imala su Bugarska, od 14,6 posto, Rumunjska s 13,2 i Litva s 10,5 posto, dok je najveći pad od 4,9 posto zabilježen u Luksemburgu.
U usporedbi s prethodnim tromjesečjem, cijene su porasle u 22 zemlje EU, a pale u četiri. Najveći porast bilježe Luksemburg, 4,4 posto, Latvija 3,5 i Bugarska 3,3 posto, a najveći pad Švedska s 0,9 te Mađarska i Finska s 0,4 posto.
Podsjećamo, prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), objavljenim početkom rujna, u prvom polugodištu ove godine prosječna cijena četvornog metra novih stanova koje su prodavala trgovačka društva i druge pravne osobe, bez Programa društveno poticane stanogradnje, iznosila je 2.473 eura.
Pročitajte još:
Ova cijena viša je za 4,8 posto u odnosu na drugo polugodište lani, a za 6,3 posto u odnosu na prvih šest mjeseci te godine. Prosječna cijena četvornog kvadrata stanova na temelju Programa društveno poticane stanogradnje, u prvom polugodištu 2024. bila je 1.342 eura.
U istom razdoblju ukupna prosječna cijena po četvornom metru kvadrata stana, svih prodanih stanova bez obzira na prodavatelja, iznosila je 2.377 eura, na razini Hrvatske.
21 Odgovora
Nije mi samo jasno dokle više rastu cijene. Ovo je smiješno.
Nema vise stanovanja…
Oce ikad pasti cijena
Ima li kraja poskupljenju kvadrata..
I globalno gledajući su u stalnom porastu, vrlo nezgodno za one koji ne posjeduju ništa
Pa se onda čude kad mladi ljudi ne kupuju stanove
Uzas, vise si covjek ne moze ni kupiti ni unajmiti stan
Ovo je bas katastrofa
Dobro do kada će te cijene rasti?
Zakon ponude i potražnje! Dakle DA, cijene su previsoke. Jel se prodaju stanovi po tim cijenama? Apsolutno da. Nema novih stanova, potraznja visoka, normalno da rastu i cijene…
Otišlo sve u pm,ovo nije humano niti cijene stanova,niti cijene najma.
Grozno sta rec malo pretjeruju.
Dobra vijest za mene, vlasnika 14 nekretnina.
Blago vama
Te cijene luduju!
Prvo je došlo vrijeme da ga ne možeš kupit, sad više niti unajmit.
Sad će i kod nas a plaće i mirovine niks
Dokle.. baš su ljudi nezasitni
Cijene samo rastu
Svaka roba ima svog kupca
Dobro komentiran clanak!