Cijene postojećih nekretnina u godinu dana skočile za 13,5 posto

Cijene stambenih objekata, mjerene indeksom cijena stambenih objekata, u trećem tromjesečju 2024. u odnosu na drugo tromjesečje 2024. u prosjeku su više za 2,4 posto, objavio je Državni zavod za statistiku (DZS). U odnosu na treće tromjesečje 2023. godine, odnosno na godišnjoj razini, u prosjeku su više za 12,3 posto.

Cijene novih stambenih objekata u odnosu na drugo tromjesečje 2024. godine u prosjeku su više za 1,5 posto, a u odnosu na treće tromjesečje 2023. godine za 4,4 posto.

Rasle su i cijene postojećih stambenih objekata u odnosu na drugo tromjesečje 2024. godine, i one su u prosjeku više za 2,5 posto, a u odnosu na treće tromjesečje 2023. za 13,5 posto, priopćio je DZS.

Cijene stambenih objekata u trećem tromjesečju 2024. u odnosu na drugo tromjesečje 2024. u prosjeku su više za Grad Zagreb, za 0,8 posto, za Jadran, za 3,4 i za ostale regije u Hrvatskoj za pet posto. Cijene stambenih objekata u odnosu na treće tromjesečje 2023., na godišnjoj razini, za Grad Zagreb više su za 7,7, za Jadran za 15,9, a za ostale regije u Hrvatskoj za 16,8 posto.

Podaci Eurostata o cijenama stambenih nekretnina u lanjskom trećem tromjesečju u odnosu na isto razdoblje 2023. godine, pokazuju da su one u Hrvatskoj porasle po jednoj od najviših stopa u Europskoj uniji.

Među državama članicama za koje su podaci dostupni, u njih četiri cijene su u trećem tromjesečju 2024. pale, a u 22 porasle. Najviše su pale u Francuskoj (3,5 posto), Finskoj (2,8) i Luksemburgu (1,7 posto), dok je najveći rast zabilježen u Bugarskoj (16,5 posto), Poljskoj (14,4), Mađarskoj (13,4), Hrvatskoj (12,3) i Nizozemskoj (10,3 posto).

Rast cijena i u ostalim oblastima

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, nisu samo cijene nekretnina u Hrvatskoj rasle, nego i ostale cijene, promatrajući ukupni harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HIPC), koji predstavlja skupinu europskih indeksa potrošačkih cijena izračunanih prema harmoniziranom pristupu i posebnom setu definicija koji omogućuje usporedivu mjeru inflacije u području eura.

Tako je ukupni harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HICP) u veljači 2023. godine iznosio 11,7 posto.

Inflacija cijena hrane i pića iznosila je 16,9 posto, odjeća i obuća bilježile inflaciju od 11,9, a stanovanje od 13,5 posto.

U studenom iste godine ukupna inflacija je dosegla razinu od 5,5 posto. Tada je, u njegovoj strukturi vidljivo da je indeks potrošačkih cijena koji se odnosi na hranu i piće iznosio 7,9 posto, odjeća i obuća su iznosile 7,5 posto, sektor zdravlja 5,6 posto a restorani i hoteli 12,7 posto.

Najniže razine cijena, prema DZS-u, zabilježene su u kolovozu 2024. godine, kada je ukupni harmonizirani indeks potrošačkih cijena iznosio tri posto. U njegovoj strukturi vidljivo je da je inflacija cijena hrane i pića iznosila 2,3 posto, odjeća i obuća 0,2 posto, cijena prijevoza je bila nepromijenjena a restorani su bilježili inflaciju od 10,7 posto.

No, takvi trendovi smanjenja tada prestaju i ukupni harmonizirani indeks potrošačkih cijena ponovo počinje rasti.

U studenom 2024. godine inflacija iznosi četiri posto, od čega su cijene hrane na razini od 5,1 posto, zdravlje 5,1 posto a restorani i hoteli 11,7 posto.

Plenković: U ovoj godini očekujemo inflaciju od 2,7 posto, slijede nove mjere

Državni zavod za statistiku objavio je sredinom tjedna i da je međugodišnja inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena u prosincu 2024. godine iznosila 3,4 posto, čime se opći rast cijena na godišnjoj razini ubrzao treći mjesec zaredom.

Eurostat je, međutim, objavio da je hrvatska stopa inflacije u prosincu mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena iznosila 4,5 posto, najviše od svih zemalja članica eurozone.

Stopa inflacije je onakva kakvu je Vlada RH i očekivala te će na razini cijele 2024. biti ispod tri posto, što je znatno niže od stopa iz 2022. i 2023. godine, rekao je na sjednici Vlade RH, premijer Andrej Plenković.

“Očekivanu inflaciju zbog velike potrošnje i rasta cijena hrane i usluga u prosincu smo ukalkulirali u vladine projekcije, ali i dalje ostaje temeljni cilj da ukupna inflacija u 2024. godini bude ispod tri posto”, rekao je premijer Plenković.

Ministar gospodarstva RH, Ante Šušnjar, najavio je da bi osvježena lista artikala iz potrošačke košarice s ograničenim cijenama mogla biti predstavljena idući tjedan.

Na listu će biti dodani proizvodi koje ljudi troše svakodnevno, među kojima su prehrambeni artikli, cijene kojih su u prethodnom razdoblju znatno skočile, izjavio je ministar Šušnjar. Istovremeno, s liste će biti skinuti proizvodi čija proizvodnja zbog regulirane cijene nije isplativa, kao što su jabuke i drugi proizvodi OPG-ova.

Ministar gospodarstva Hrvatske poručio je potrošačima i da iskoriste svoju tržišnu snagu izborom trgovaca s povoljnijim cijenama i izbjegavanjem onih s previsokima.

“Kao potrošači možemo odlučiti gdje ćemo kupovati, a gdje nećemo”, istaknuo je ministar Šušnjar i dodao kako građani u tom smislu mogu biti jedan od moćnijih regulatora tržišta.