Cijene nafte u porastu prateći veću potražnju na početku ljetne sezone

Pixabay.com
Naftno polje, Foto: Pixabay.com

Cijene nafte porasle su u ponedjeljak, podržane predviđanjima deficita opskrbe proizašlim iz najveće ljetne potrošnje goriva i rezova OPEC+ u trećem tromjesečju, iako su globalni gospodarski problemi i rastuća proizvodnja izvan OPEC+ ograničili dobitke.

Terminski ugovori nafte Brent veći su za 53 centa, ili 0,6 posto te iznose 85,53 američka dolara po barelu, dok terminski ugovori za američku sirovu naftu West Texas Intermediate (WTI) iznose 82,05 dolara po barelu, što je rast od 51 centa, ili 0,6 posto.

Oba su ugovora porasla oko šest posto u lipnju, a Brent se u posljednja dva tjedna spustio iznad 85 dolara po barelu, nakon što su Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njihovi saveznici, grupa poznata kao OPEC+, produžili većinu svoje duboke proizvodnje nafte dobro ulazi u 2025.

To je navelo analitičare da prognoziraju deficite opskrbe u trećem tromjesečju, navodi Reuters, jer potražnja za prijevozom i klimatizacijskim uređajima tijekom ljeta smanjuje zalihe goriva.

U petak je Uprava za energetske informacije (EIA) izvijestila da su proizvodnja nafte i potražnja za glavnim proizvodima u travnju porasli na najvišu razinu u četiri mjeseca, što podupire rast cijena.

I dalje podržavamo Brent, iako postoji zabrinutost oko potražnje, kao što je potražnja za benzinom u SAD-u i prividna potražnja u Kini“, rekli su analitičari ING-a.

Nade u smanjenje kamatne stope od strane Američke središnje banke i sve veća geopolitička zabrinutost u Europi i između Izraela i libanonskog Hezbollaha također su zadržale ove cijene nafte, rekao je analitičar IG-a, Tony Sycamore, u bilješci.

„Nedavno povećanje WTI-ja moglo bi se proširiti prema 85 dolara po barelu ako cijene ostanu iznad 200-dnevnog pomičnog prosjeka na 79,52 dolara“, rekao je Sycamore.

U Kini, drugom svjetskom potrošač i najvećem uvozniku sirove nafte, tvornička aktivnost među manjim kineskim proizvođačima porasla je najbržim tempom od 2021. godine zbog inozemnih narudžbi, pokazao je privatni indeks. Ipak, šire istraživanje pokazalo je da su slaba domaća potražnja i trvenja u trgovini doveli do još jednog pada industrijskog sektora.

5 Odgovora

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Popularno

Novi broj magazina „Financije.hr” donosi brojne ekskluzivne poslovne priče, intervjue i događaje iz regije i svijeta…

Komentari