ChatGPT čekaju stroža pravila u EU nakon prelaska 120 milijuna mjesečnih korisnika

Popularna aplikacija umjetne inteligencije ili AI chatbot ChatGPT bi mogao potpasti pod najstrože kriterije koje je propisala Europska unija (EU) za takve platforme prema zakonu o digitalnim uslugama nakon što je premašen broj od 120 milijuna mjesečnih korisnika.

Tako je barem nagovijestio glasnogovornik Europske komisije nakon što je službeno objavljena informacija o broju mjesečnih korisnika tog AI chatbota američke tvrtke OpenAI.

Prema europskom zakonu o digitalnim uslugama, kojemu je cilj borba protiv online širenja nelegalnog sadržaja i proizvoda, na najveće platforme se primjenjuju stroža pravila zbog njihova snažnijeg društvenog utjecaja što uključuje potencijal širenja štetnog sadržaja i dezinformacija.

Tako platforme s više od 45 milijuna korisnika mjesečno, kao što su Amazon, X, TikTok, Facebook ili Instagram, moraju biti transparentnije u izvještajnim obvezama te plaćati veće naknade za nadzor od onih s manjim brojem korisnika kako bi Europska komisija mogla bolje pratiti mjere koje spomenute platforme primjenjuju za borbu protiv nelegalnog sadržaja.

Jedna od obveza je izvijestiti svakih šest mjeseci Europsku komisiju o broju korisnika.

OpenAI je tako objavio izvješće za šestomjesečno razdoblje do kraja rujna u kojem navodi da ChatGPT ima otprilike 120,4 milijuna korisnika u prosjeku svaki mjesec na području EU-a.

“Brojka je mjesečni prosjek korisnika u EU koji su se poslužili pretraživanjem na ChatGPT-u u proteklih šest mjeseci”, napominje se u izvješću.

Proteklog je mjeseca objavljeno i da ChatGPT ima oko 700 milijuna aktivnih korisnika tjedno na globalnoj razini.

Europska komisija koristi brojeve koje dobiva od samih platformi kako bi odredila nadilaze li prag od 45 milijuna korisnika.

Ako se sada potvrdi da se tome pridružio i ChatGPT, to bi broj platformi koje potpadaju pod zakon o digitalnim uslugama dovelo do brojke 26, podsjeća Euronews.

U 2023. je Bruxelles imenovao prvih 19 platformi koje potpadaju pod stroži režim, a među njima su bile Facebook, Instagram, TikTok, LinkedIn, Amazon i Zalando. U međuvremenu je dodano još šest, uključujući platforme za online trgovinu Temu i Shein.

Za razliku od tih platformi s velikim brojem korisnika ostale ne nadzire izravno Bruxelles već ovlaštena tijela u zemljama članicama pri čemu je bitno u kojoj je zemlji sjedište na području EU-a.

Europska komisija je započela nekoliko istraga o kršenju zakona o digitalnim uslugama, a među njima su platforme TikTok, Facebook, Instagram i AliExpress. Nijedna od tih istraga još nije okončana.

U međuvremenu SAD ustrajno kritizira zakonodavstvo EU-a kad je riječ o nadzoru nad velikim tehnološkim tvrtkama iz te zemlje i njihovim proizvodima, odnosno uslugama.

Tvrde da je europsko zakonodavstvo previše restriktivno i da sputava tehnološki razvoj, primjerice na polju umjetne inteligencije. Zbog toga je Trump u više navrata zaprijetio dodatnim carinama navodeći kao razlog ograničavanje poslovanja američkim tvrtkama.

Početkom kolovoza su na snagu stupila dodatna pravila o uporabi umjetne inteligencije (AI) u EU-u, a 26 tehnoloških tvrtki je potpisalo da dobrovoljno prihvaća europski kodeks o uporabi AI-a.

Kodeks donosi skup pravila koja se tiču transparentnosti, vlasničkih prava te pitanja sigurnosti. Prva dva elementa se odnose na sve one koji pružaju AI usluge, dok se sigurnost ponajprije tiče onih koji pružaju najnaprednije oblike AI-a.

Meta, čije su platforme Facebook i Instagram, nije potpisala kodeks navodeći kako smatra da europska pravila otežavaju inovativnost u području AI-a.

Među potpisnicima su ipak bila značajna imena kao što su Amazon, Google, Microsoft ili IBM, a također i Open AI, francuski Mistral AI te njemački AI start-up Aleph Alpha.