Budućnost hrvatske poljoprivrede: Uzgajat ćemo bademe umjesto krumpira

Služba Europske unije za praćenje klimatskih promjena “Copernicus” objavila je da je ovogodišnji ožujak bio najtopliji u povijesti mjerenja. Nadovezuje se ta vijest na informaciju da je svaki – od posljednjih deset mjeseci – bio najtopliji dosad zabilježen u svijetu – u usporedbi s istim mjesecima prethodnih godina.

Pritom je i temperatura površine mora dosegnula novi apsolutni mjesečni rekord. S dobrano iznadprosječnim temperaturama – nastavilo se i u travnju kada su nam stigle lipanjske temperature. Utječe to na ljude, ali i životinje i biljni svijet.

Štetnici se razmnožavaju, voćke su u punom cvatu. Uzgajivači strahuju od naglih promjena vremena, od kiše i mraza.

Onaj tko nema nekakvu mogućnost da spriječi štetu od mraza taj će imati veliki problem jer ćemo opet ove godine biti bez voća odnosno nekih voćnih vrsta koje ne mogu podnijeti odnosno koje nisu tolerantne na niske temperature koje se očekuju u narednim danima.

Nismo ni svjesni koliko se navedene klimatske promjene brzo dešavaju i koje će posljedice donijeti narednih desetljeća, kaže za Financije.hr dekan Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Ivica Kisić.

„Od kada je mjerenja temperatura na Planeti Zemlji, zadnjih 150 godina, najtoplije godine su bile: 2014., 2015., 2016., 2017., 2018., 2019., 2020., 2021., 2022. i najtoplija 2023. Slična je situacija i u Hrvatskoj. Najizraženije klimatske promjene u RH su na jugu (Dubrovačko neretvanska županija) i na istoku RH (područje Srijema i Baranje). Budući da je poljoprivreda tvornica na otvorenom tj. tvornica bez krova, posljedice će biti još izraženije“, kaže Kisić.

Ističe i da se u skladu s ovim podacima razvidno može očekivati da se počnu uzgajati neke kulture koje su bile nezamislive do prije 50 godina.

„Hoće li to biti mango ili bajam (badem) to će odlučiti sami vlasnici površina. Sigurno će se početi uzgajati i neki trajni nasadi na višim nadmorskim visinama (vinova loza), budući da se smanjuje vjerojatnost mraza. Puno veće promjene će nam se desiti u rokovima optimalne sjetve pojedinih klasičnih ratarskih kultura u Srijemu i Baranji. Bojim se da idemo u vremena gdje će sve teže biti uzgajati jare okopavinske usjeve. Za povrće i sjemensku robu provodit će se navodnjavanje, ali za merkantilni uzgoj navodnjavanje je financijski neodrživo“, kaže dekan Agronomskog fakulteta u Zagrebu.

Hrvatsku, kao i cijeli svijet, čekaju vremena gdje će se kompletno vrijeme sadnje promijeniti a samim tim i poljoprivredna proizvodnja. Jari okopavinski usjevi, odnosno ratarske kulture koje se siju potkraj zime ili u proljeće, a dozrijevaju od ljeta do jeseni, sijat će se u ožujku, a vegetacija će završavati krajem lipnja. Neke od jarih kultura su kukuruz, šećerna i stočna repa, soja, suncokret, bob, lupine, jara pšenica, jari ječam, jara zob, sirak, heljda.

„Oplemenjivači bilja će morati stvoriti usjeve kraćeg vegetacijskog perioda. Tijekom ljeta zbog izrazito visokih temperatura će biti nemoguće uzgajati jare okopavinske usjeve. Noći više neće biti dovoljne da rashlade poljoprivrednu površinu odnosno uzgajane usjeve. Osobno smatram, da nismo ni svjesni u agronomiji kakve nas izmjene čekaju u narednih 50-ak godina. Kolege klimatolozi nas upozoravaju što nas čeka. Za te promjene moramo se mi agronomi danas početi pripremati, te ublažiti promjene a navedenim zahvatima prilagoditi se klimatski izazovnim vremenima koja nas čekaju“, kaže prof. dr.sc. Ivica Kisić.

Zagrijavanje površinske temperature mora je također razvidna, posebice za morski svijet, zato što ta površinska temperatura mora nije jedina koja je zagrijana, rekla je za hrt.hr, dr. sc. Natalija Dunić s Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu.

Nakon, u dosadašnjoj povijesti mjerenja, najtoplijih veljače i ožujka, ponegdje čak i rekordno toplih, temperatura zraka je i u prvoj polovini travnja bila znatno iznad prosjeka za doba godine, priopćio je Državni hidrometeorološki zavod Hrvatske (DHMZ).

No, iznimno toplom vremenu stiže kraj. Već tijekom dana stiže zahlađenje te će temperatura se za oko 20 stupnjeva u odnosu na prethodne dane. Prognozirana temperatura za četvrtak je 11 stupnjeva Celzijevih.

„Uz dotok hladnog zraka kiša će u utorak navečer u gorju prelaziti u susnježicu i snijeg. Na području Gorske Hrvatske mjestimice se očekuje i stvaranje snježnog pokrivača, poglavito u Gorskom kotaru ponegdje i višeg od 10 cm. Vrlo malo susnježice ili snijega prolazno je moguće i u nekim nizinama središnje te istočne Hrvatske u noći na srijedu. U četvrtak će vjetar oslabjeti, no temperatura primjerenija dobu godine zadržat će se barem do polovine idućeg tjedna“, priopćio je DHMZ.

Oblaci koji dolaze ipak neće donijeti mnogo kiše ali će za poljoprivredu svakako biti značajan šok s neizvjesnim ishodom za plod, što možemo očekivati da se odrazi i na krajnju cijenu proizvoda.