Europskoj uniji (EU) je sad već više nego jasno da više ne može računati na prekoatlantsku suradnju i potporu kao donedavno, barem dok je Donald Trump u Bijeloj kući. Bruxelles i zemlje članice već su krenule u plan jačanja vlastitih obrambenih sposobnosti, a na gospodarskom planu dinamični su pomaci na traženju novih gospodarskih partnera diljem globusa.
Jedan od aspekata gdje EU također namjerava osloboditi se američke ovisnosti je pitanje novca, odnosno valute. Već jako dugo dolar je dominantna valuta na međunarodnim tržištima i prvi izbor za plaćanje gotovo svega, od nafte do dugoročnog duga. To je, naravno, SAD-u dalo veliku ekonomsku prednost. Potražnja za dolarom u inozemstvu znači nižu cijenu zaduženja za SAD i jeftiniji uvoz, nema troškova promjene valute u međunarodnoj trgovini, a otvoren je kanal za geopolitički utjecaj.
No, kako je narastao strah da bi američka administracija mogla upotrijebiti i dolar kao oružje prisile za ostvarenje ciljeva vanjske politike, Europska komisija odlučila je pripremiti plan kojim bi se pokušalo potisnuti dolar s dominantne pozicije.
Sada, kako navodi Politico koji je imao uvid u novi dokument Europske komisije, nije više samo poželjno ojačati međunarodnu snagu eura već je to postalo pitanje samoobrane.
“Nedavni razvoj situacije u međunarodnom monetarnom i financijskom okružju zahtjeva sveobuhvatnu reviziju strategije globalnog pozicioniranja eura. EU mora djelovati kako bi povećao otpornost na moguće korištenje međunarodnog monetarnog i financijskog sustava kao oružja”, ističe u dokumentu Europska komisija.
Naravno, drugo je pitanje može li se i kako to ostvariti, no neke od glavnih točaka plana su razrađene.
Prvi korak je već na dnevnom redu EU-a, a to je jačanje ekonomske produktivnosti i integriranje financijskih tržišta. Ovoga tjedna čelnici zemalja EU-a će imati neformalni sastanak o ekonomskoj konkurentnosti. Dosad su zemlje pokazivale puno više entuzijazma za smanjivanje regulatornih zahtjeva no za primjenu zajedničkih financijskih pravila.
Prijedlozi za izgradnju stvarnog jedinstvenog tržišta za investicije već su na stolu jedno desetljeće, a sada Bruxelles tome daje novi poticaj kroz uniju štednje i investicija.
Da prepreke nije lako svladati pokazuje činjenica da EU još uvijek nema zajedničko jamčenje bankovnih depozita, uglavnom zbog otpora Njemačke u vezi podjele rizika. Italija pak blokira okvir za likvidnosno spašavanje posrnulih banaka zbog straha od ekonomskih učinaka prestrogih uvjeta.
Drugi važan element je postojanje zajedničkog duga. Drugim riječima, ako želite da ulagači koriste euro jedan jednostavan način je da od njih posuđujete europskim obveznicama. Bruxelles, nakon iskustva sa zajedničkim zaduživanjem zbog pandemije, želi da zajednički dug bude dio budućeg sedmogodišnjeg proračuna kako bi se financirala pomoć Ukrajini ili ako zatreba novac zbog izvanrednih situacija. No, fiskalno konzervativnije zemlje poput Njemačke ili Nizozemske ne gledaju na to blagonaklono.
Europska komisija želi i da već postojeći alat, Europski mehanizam za stabilnost (ESM), bude sastavni dio europskog zakonodavstva kako bi ga se moglo koristiti. ESM je fond od 500 milijardi eura stvoren 2010. kao sigurnost u slučaju financijske krize i u velikoj mjeri je neiskorišten.
Treća sastavnica plana je tržište kriptovaluta. Naime, američka administracija cilja da kriptovalute vezane za dolar zaštite njegovu globalnu dominaciju u vrijeme kada sama američka ekonomska politika tu dominaciju slabi.
Europska komisija želi povećati prisutnost digitalne imovine vezane za euro. U ovom trenutku udio stabilnih kriptovaluta vezanih za dolar je 90 posto.
Europska središnja banka (ESB) i Bruxelles su iznosili različita stajališta o tome kako se odnositi prema stabilnim kriptovalutama vezanim za dolar. ESB je bio više fokusiran na rizike, no na prilike. No, u zadnje vrijeme intenzivnije se razmatra europski odgovor u tom segmentu.
Nadalje, Europska komisija vidi digitalni euro kao način jačanja valute u financijskom svijetu budućnosti, pa preporuča prihvaćanje zakona ove godine kojim bi se ESB-u omogućilo njegovo izdavanje.
No, sama Europska pučka stranka kojoj pripada predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen ima određene rezerve prema tom projektu u smislu financijske stabilnosti.
Pročitajte još:
Konačno, peti važan dio plana je osnažiti korištenje eura u međunarodnim trgovinskim ugovorima. Problem je što, kad je primjerice riječ o energetici, prekid veza s Rusijom i povećanje uvoza energenata iz zemalja kao što je SAD udaljuje perspektivu prelaska na transakcije denominirane u eurima.
Cilj je Bruxellesa da se uspostavi eurska platna infrastruktura u novim ugovorima kakav je nedavni s Indijom.
U ovom segmentu nije toliko problem sam EU već više ustaljena praksa u trećim zemljama koje tradicionalno koriste dolar na međunarodnom tržištu.
