Bruxelles planira ulaganje od 345 milijardi eura u mrežu super brzih vlakova, uključen i Zagreb

Europska komisija je razradila plan težak 345 milijardi eura za smanjivanje vremena putovanja željeznicom između europskih gradova do čak osam sati u nastojanju da u idućih 10 godina učini tu vrstu prijevoza konkurentnom u odnosu na zrakoplovni.

“Ako ljudima omogućimo način da negdje otputuju brzo i sigurno, budite uvjereni da će prije izabrati vlak nego bilo koji drugi oblik prijevoza”, ustvrdio je europski povjerenik za transport Apostolos Tzitzikostas.

Namjera je povezati glavne europske gradove mrežom vlakova velikih brzina koji bi išli najmanje 200 kilometara na sat.

Bruxelles je još prije pet godina postavio cilj da se udvostruči promet takvim vlakovima do 2030. godine u odnosu na 2015., no priznao je da je napredak bio nedovoljan. U 2023. promet vlakovima velikih brzina se povećao 17 posto naspram 2015., a  najveći broj takvih vlakova prometuje u najvećim članicama Europske unije (EU).

“Središnja i istočna Europa ostaje slabo povezana. Uz stalnu fragmentaciju i prepreke, plan doista povezane europska mreža super brzih vlakova ostaje još daleko od dovršetka”, kažu u Europskoj komisiji.

Dosad je teškoća bila i u tome što su željezničke tvrtke otežavale nastojanja Bruxellesa da se putnicima omogući kupnja željezničkih karata na jednom mjestu. Kao odgovor Bruxelles najavljuje da će iduće godine predložiti zakon kojim bi se operateri u željezničkom prometu prisilili na podjelu informacija čime bi se olakšalo da putnik kupi jednu kartu za putovanje po EU koristeći različite vlakove.

Europsko udruženje željeznica je pozdravilo plan Bruxellesa ističući da bi to moglo revolucionizirati način na koji se percipiraju putovanja u Europi.

Europska komisija navodi da bi novac trebao doći od strateški bolje uporabe europskih fondova, nacionalnih izvora uključujući trgovanja ugljičnim emisijama te vjerodostojnim djelovanjem kako bi se prikupilo dovoljno sredstava i iz privatnog sektora.

Tako je Bruxelles predložio da se financiranje europske transportne infrastrukture udvostruči u idućem sedmogodišnjem proračunu koji kreće od 2028. godine. To bi dovelo iznos namijenjen prekograničnim putovanjima na 51,5 milijardi eura.

Po ocjeni Europske komisije, mreža super brzih vlakova koji bi postizali brzinu od 250 i više kilometara na sat tražila bi investicije od 546 milijardi eura.

Uglavnom, ideja je, primjerice, da putnici mogu putovati iz Berlina u Kopenhagen za četiri sata umjesto sadašnjih sedam te da iz Sofije u Atenu dođu za šest sati umjesto sadašnjih 13 sati i 40 minuta. Nova mreža bi omogućila brža i jednostavnija putovanja između gradova poput Pariza i Lisabona preko Madrida te bolju povezanost baltičkih glavnih gradova.

Između Pariza i Madrida bi vlak putovao šest sati. Riječ je o udaljenosti od gotovo 1.300 kilometara.

Od Ljubljane do Beča bi se umjesto šest sati putovalo četiri i pol sata, a od Zagreba do Budimpešte umjesto šest sati četiri sata i 15 minuta.

Osim kraćeg vremena putovanja, planom bi se smanjila zagušenja i oslobodili kapaciteti na konvencionalnim linijama i time olakšao promet za noćne vlakove, prijevoz tereta i vojna mobilnost, uz istodobno jačanje konkurentnosti Europe u turizmu i industriji.

No, ima i skeptičnih tonova. Analitičar željezničkog sektora Jon Worth rekao je za Financial Times kako je plan Europske komisije više plan želja bez previše detalja za ciljeve do 2035. ili 2040. godine što je dovoljno daleko u budućnosti da se nikakvi konkretni potezi neće tražiti u ovome trenutku.

Jasno je u svakom slučaju da je ulaganje u željeznicu dugotrajan process što vidimo i na primjeru Hrvatske koja je dugo vremena zanemarivala taj sektor fokusirajući se na cestovni promet i sada pokušava nadoknaditi propušteno.

U idućih desetak godina Hrvatska namjerava uložiti u obnovu željezničke infrastrukture gotovo šest milijardi eura čime se planira pokriti oko 50-60 posto željezničke mreže. Jedan od fokusa je i čuvena nizinska pruga između Zagreba i Rijeke o kojoj se priča već godinama ili čak desetljećima, a trenutačan je scenarij da bi trebala biti dovršena unutar idućeg desetogodišnjeg razdoblja.

Novci za modernizaciju željeznice dolaze iz različitih izvora, primjerice od Europske investicijske banke i europskih fondova, no stvari ne idu uvijek kako je zamišljeno.

Tako se nedavno iz briselskih krugova moglo doznati da će dio novaca koji je bio alociran za željezničke dionice od Hrvatskog Leskovca do Karlovca te od Dugog Sela do Novske zbog sporosti provedbe projekata biti preusmjeren na neke druge prioritete kohezijske politike kao što su stanovanje i vodna infrastruktura.

To ne znači da ti željeznički projekti neće ići dalje, no jasno je da će se do njihova dovršenja proći više vremena.

Inače, Bruxelles je utvrdio i zajednički pristup poticanju ulaganja u obnovljiva i niskougljična goriva s naglaskom na zrakoplovstvo i vodni promet.

Za povećanje korištenja održivih goriva u te dvije vrste prometa do 2035. bit će potrebno oko 20 milijuna tona biogoriva i e-goriva, a za ostvarenje toga cilja predviđaju se ulaganja od oko 100 milijardi eura.