Blagdanski ručak poskupljuje: Cijene hrane u Hrvatskoj su iznad prosjeka EU

Inflacija u Europskoj uniji u studenom, prema podacima Eurostata, iznosila je 2,5 posto, a Hrvatska je s četiri posto među zemljama s najvišom stopom. Daleko najvišu godišnju stopu inflacije u EU u studenom imala je Rumunjska, 5,4 posto, potvrdivši poziciju zemlje s najvišom stopom inflacije u EU koju drži od kraja prošle godine. Slijedi Belgija s rastom potrošačkih cijena na godišnjoj razini po stopi od 4,8 posto.

I prema pokazateljima Državnog zavoda za statistiku (DZS), inflacija u Hrvatskoj u studenom bilježi rast posebice u sektorima Restorani i hoteli, za 10,1 posto, zatim Razna dobra i usluge, za 6,7 posto, Obrazovanje, za 5,3 posto, Zdravlje, za 5,2 posto, Hrana i bezalkoholna pića, za 4,8 posto, Rekreacija i kultura, za 4,7 posto.

Prema podacima Eurostata, koji obuhvaćaju sve proizvode i usluge unutar potrošačke košarice za izračun indeksa cijena, prosječna razina cijena u Hrvatskoj u 2023. godini iznosila je oko 72 posto prosjeka EU. Ta razina cijena slična je onoj u drugim zemljama srednje i istočne Europe, gdje prosjek razine cijena iznosi oko 75 posto prosjeka EU.

Promatraju li se pojedine kategorije, Hrvatska ima nešto višu razinu cijena u kategoriji komunikacija, koja je oko 110 posto prosjeka EU, te u kategoriji hrane i bezalkoholnih pića, gdje cijene iznose 101 posto prosjeka EU. S druge strane, Hrvatska ima niže cijene u kategoriji stanovanja, vode, električne energije, plina i drugih goriva, gdje razina cijena iznosi oko 46 posto prosjeka EU.

Cijene hrane u Hrvatskoj u ovoj godini i dalje su veće nego cijene hrane u ostalim državama članicama EU, i to od 2021. godine, izuzev jednog perioda na samom početku 2023. godine, kada to nije bio slučaj, dok je od sredine 2024. godine, ta razlika sve vidljivija pokazali i podaci Hrvatske narodne banke (HNB) predočeni na godišnjem brifingu sredinom prosinca. Ljudi kupuju isto a troše više, no egzaktan odgovor zašto je hrana u Hrvatskoj skuplja – egzaktnog odgovora nema. I dalje uvozimo više nego što proizvodimo ili naše cjenovno nije konkurentno velikom tržištu EU.

„Podaci pokazuju, kada pogledamo periode od kolovoza do studenog ove godine, da cijene hrane se jesu promijenile. Najviše je, prema nama dostupnim podacima, poskupjelo povrće, zatim voće, a slijede kava, čaj i kakao te mlijeko sir i jaja. Kumulativni porast cijene hrane od lipnja 2021. do listopada 2024. godine je oko 35 posto u Hrvatskoj, što je znatno više od prosjeka eurozone koji je oko 25 posto ali je i dalje na razini eurozone“, pojasnio je guverner HNB-a, Boris Vujčić na brifingu.

Na cijene voće i povrća, kako pretpostavlja, utjecale su klimatske promjene odnosno suša i to ne samo u Hrvatskoj, nego i zbog suša pa poplava u Španjolskoj, odakle dolazi većina voća i povrća na tržište Unije. Naranči, paprika i rajčica moglo bi zbog poplava u Španjolskoj tako – nedostajati.

AVA-ASAJA, Udruga poljoprivrednih proizvođača Valencije, priopćila je početkom studenog, da očekuju “značajnu štetu” na usjevima i operacijama u regiji, kako je objavljeno u časopisu The Grocer industrial. Posljednjih godinu dana Španjolska je prolazila i kroz jednu od najgorih suša u svojoj povijesti. Zbog toga je obradivo zemljište toliko suho da ne može apsorbirati višak vode, ostavljajući mnoge farme citrusa, kakija i povrća poplavljenima.

Španjolska je i jedan od najvećih izvoznika voća i povrća u Europi i vodeći je svjetski izvoznik naranči.

Kava i kakao su poskupjeli zbog poremećaja na globalnom tržištu uzrokovanih također klimatskim promjenama. Urod u Brazilu stradao je i ove godine zbog suše, a na manjak padalina požalili su se i uzgajivači u Vijetnamu, čiji udio u svjetskoj proizvodnji iznosi nešto manje od 20 posto. U takvim su uvjetima cijene sirove kave na svjetskim tržištima od početka godine poskočile 80 posto. Samo u proteklih pet tjedana porasle su za 30 posto, dosegnuvši najvišu razinu otkada se kavom trguje na robnim tržištima.

Iz istih razloga je skuplje i mlijeko, kojeg je zbog sušnih ispaša, sve manje, pa i cijene rastu. Njemački proizvođači, koji drže većinu proizvodnje maslaca u EU, priopćili su potkraj listopada da se udio masti u mlijeku se mijenja tijekom godišnjih doba, ali da je taj udio još od veljače ostao ispod normalne razine što jednostavno znači da je potrebno više mlijeka za istu količinu maslaca, što znači i skuplji maslac.

A guverner Vujičić upozorava i da bi naredna godina mogla imati slične poremećaje jer u ovom trenutku nitko ne zna što Hrvatsku čeka u slučaju trgovinskog rata, jer je teško projicirati scenarije dok se ne zna zvaničan obuhvat potencijalnih carinskih mjera. No, jedno je sigurno, kako kaže, uvođenje carina je svakako manje kobno za gospodarstva od općeg trgovinskog rata.

„Daljnje jačane geopolitičkih napetosti, fragmentacija, deglobalizacija, mogućnost trgovinskog rata, ukoliko se počnu uvoditi carine pa krene odgovor na uvođenje carina – sve to bi moglo djelovati inflacijski. Naravno, klimatske promjene više ne možemo zanemariti jer sada već istraživanja pokazuju da je povišena frekvencija vremenskih neprilika te da utječe na cijene hrane, prvenstveno na više“, rekao je Vujčić.

Tako će blagdansko stol u Hrvatskoj ove godine biti skuplja nego prethodne, iako se to prošle godine – skoro činilo nevjerojatno.

Cijene osnovnih životnih namirnica jesu ograničene, ali su namirnice kao maslac – postale pravi luksuz, jer im se cijena kreće od 2,99 do 4,99 eura. Uz meso, sireve i ostale potrebne stvari za blagdanski stol, svakako se može očekivati da se za ovaj Božić odvoji više novaca nego prošle godine.

U Hrvatskoj je prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u rujnu 2024., prema podacima DZS-a, iznosila 1.322 eura, što je na godišnjoj razini nominalno više za 166 eura ili 14,4 posto, a realno za 12,6 posto. Medijalna neto plaća za rujan iznosila je 1.129 eura, to znači da je polovina zaposlenih imala manje, a polovina više od toga iznosa. Prosječna bruto plaća, u EU, prema podacima sindikata, u prvom dijelu ove godine iznosila je oko 4.320 eura.

A prema podacima našeg sindikata, minimalnu plaću u Hrvatskoj ima 88.000 građana, kojima će ovaj prosinac i blagdani – biti „papreni“.