Bivši ministar Marić o padu hrvatskog javnog duga: Znali smo da to moramo napraviti

Hrvatski javni dug iskazan udjelom u BDP-u bio je i na kraju prosinca 2023. godine znatno niži od prosjeka eurozone i EU, pokazali su podaci europskog statističkog ureda –  Eurostata, a za Financije.hr bivši ministar financija Zdravko Marić prisjetio se svoje uloge u kreiranju fiskalne politike koja je do toga dovela.

U Hrvatskoj je konsolidirani dug opće države na kraju prosinca iznosio 48,19 milijardi eura i bio je veći za 290 milijuna eura nego na kraju rujna. Iskazan udjelom u BDP-u, smanjio se na kraju prosinca na 63,0 posto, sa 63,9 posto na kraju rujna, odražavajući snažniji rast gospodarstva. Na kraju 2022. iznosio je 46,35 milijardi eura, što je tada odgovaralo 67,8 posto BDP-a.

Uvođenje eura

„Od početka mog mandata 2016. godine veliki naglasak je stavljen na izradu i praćenje strategije smanjenja udjela vanjskog duga u BDP-u. Znali smo da to moramo napraviti.“, naveo je Marić za Financije.hr.

Nakon što se udio duga počeo smanjivati dogodilo se više pozitivnih stvari, a državi je narastao ugled.

„Ostvarili smo bolji kreditni rejting, a uslijedile su i pozitivne reakcije iz EU. Upravo smo te rezultate koristili kao glavnu polugu i argumentaciju oko uvođenja eura u hrvatski novčani sustav. Iznimno mi je drago da su ti rezultati ostvareni.“, prisjetio se.

Marić je istaknuo i kako nikad nisu odustali od strategije smanjenja udjela vanjskog duga u BDP-u ‘čak ni kod pandemije Covida i problemima s brodogradilištima’.

„Financije Republike Hrvatske nitko više nije dovodio u pitanje kao održive. Govorim u kontekstu javnih financija. To je naravno i privuklo dodatne investicije, a kreditni rejting države je na povijesno visokim razinama.“, zaključio je Marić za Financije.hr, ogradivši se pri tom od bilo kakvih političkih pitanja i trenutne politike u vezi financija, poput primjerice predizbornog povećanja plaća u državnom i javnom sektoru, što su kritizirali istaknuti ekonomski analitičari. Podsjetimo, Marić je napustio Vladu RH u srpnju 2022. godine, navodeći da se više ne vidi u politici.

HNB iznio podatke o strukturi javnog duga

Najnoviji podaci, koje je Eurostat objavio, potvrđuju da je učešće javnog duga palo, ali njegova struktura je za neke analitičare problematična.

„Prema konačnim podacima statistike državnih financija za četvrto tromjesečje 2023. ukupno stanje konsolidiranog duga svih podsektora opće države na kraju prosinca 2023. godine iznosilo je 48,2 mlrd. EUR, pa je u odnosu na kraj rujna 2023. ostvaren rast od 0,3 mlrd. EUR (ili 0,6 posto), a u odnosu na kraj prosinca 2022. taj je dug veći za 1,8 mlrd. EUR (ili 4,0 posto). Rast duga na godišnjoj razini uzrokovan je kombinacijom pada inozemnog duga od 0,7 mlrd. EUR (ili 4,7 posto) i porasta unutarnjeg duga od 2,5 mlrd. EUR (ili 8,1 posto).“, zaključak je analize HNB-a.

U odnosu na kraj prethodnog tromjesečja unutarnji je dug porastao za 0,4 mlrd. EUR (ili 1,2 posto), a inozemni dug smanjio se za 0,1 mlrd. EUR (ili 0,7 posto).

„Promatrano u odnosu na godišnji BDP, ukupni dug na kraju prosinca 2023. godine iznosio je 63,0 posto BDP-a, a na kraju prosinca prethodne godine taj je udio iznosio 67,8 posto, što je smanjenje od 4,8 postotnih bodova na godišnjoj razini i smanjenje od 0,9 postotnih bodova u odnosu na kraj prethodnog tromjesečja, kada je taj udio iznosio 63,9 posto.“, priopćeno je.

Podaci o strukturi duga opće države po glavnim dužničkim instrumentima i ročnosti duga dostupni su samo za nekonsolidirani dug opće države.

„U njoj prevladavaju dugoročni dužnički instrumenti, pa tako na kraju prosinca 2023. godine najveći udio u tom dugu imaju obveznice (66,0 posto), drugi su po važnosti dugoročni krediti (29,3 posto), a posljednji su kratkoročni krediti, vrijednosnice i depoziti (zajedno 4,7 posto). Pritom je kratkoročni dug na kraju prosinca 2023. godine bio za 0,3 mlrd. EUR (ili 12,8 posto) veći u odnosu na kraj prosinca 2022., a dugoročni se dug u istom razdoblju povećao za 1,5 mlrd. EUR (ili 3,4 posto).“, stoji u analizi strukture duga.