Brojke kineskog uvoza neočekivano su pale u siječnju i veljači ove godine. Istovremeno, čini se da i izvoz usporava, pa eskalacija carinskih pritisaka iz SAD-a dovodi pod znak upitnika mogućnost oporavka te druge najveće ekonomije na svijetu.
Početkom godine novi američki predsjednik Donald Trump je povukao prve poteze u novom trgovinskom ratu s Kinom, i najavio dodatnih 10 posto nameta na kinesku robu koja dolazi na američko tržište. Trump je to opravdavao tvrdnjama da Kina ne čini dovoljno na sprečavanju pošiljki sastojaka za izradu opasne droge fentanila.
To je natjeralo kineske izvoznika da povećaju količine robe koju šalju u SAD, da preduhitre stupanje na snagu Trumpovih carina, kao i dvotjednu proslavu kineske Nove godine, kad se cijela Kina – pa tako i proizvodnja – zaustavljaju. S druge strane, pad uvoza ukazuje da kineski proizvođači naručuju manje količine sirovina iz inozemstva, jer oprezno gledaju na sljedeće četiri godine i po svemu sudeći napornih trgovinskih natezanja s Trumpom u njegovom drugom mandatu.
“Pad uvoza vidi se najviše u količini žitarica, željezne rude i sirove nafte, i mogao bi biti povezan s kineskim planiranjima robnih rezervi. Moguće je da je Kina uvezla prevelike količine takve robe 2024. godine, pa sad smanjuje volumene svojih narudžbi. To se sigurno odnosi na željeznu rudu, jer domača proizvodnja čelika daleko nadmašuje potrebe kineskog gospodarstva,” rekao je za Reuters Xu Tianchen, viši ekonomist zaposlen u Economist Intelligence Unit (EIU).
Porast izvoza dosad je bio jedna od rijetkih svijetlih točaka kineske ekonomije, koje se inače bori sa slabom domaćom potrošnjom i investicijskim pesimizmom domaćih kompanija, zbog sad već kronične krize na domaćem tržištu nekretnina.
Uvoz je u prva dva mjeseca pao za 8,4 posto na godišnjoj razini, pokazali su u petak podaci kineskih carinskih vlasti, daleko niže od prognoze stručnjaka koji su predviđali rast od 1 posto, i daleko slabije od porasta od 1 posto u prosincu prošle godine. Izvoz je pritom ostvario rast od samo 2,3 posto u istom razdoblju – tek polovica prognozirane stope od 5 posto i daleko niže od ostvarenog rasta od 10,7 posto u prosincu.
Kineska carinska uprava redovno objavljuje konsolidirane mjesečne podatke za siječanj i veljaču, kako bi se ublažile statističke anomalije zbog proslave lunarne Nove godine koja svake godine pada u drugo vrijeme, između siječnja i veljače.
“Slabiji izvoz u prva dva mjeseca ove godine mogao bi jednim dijelom biti uzrokovan usporavanjem dodatnog izvoza krajem prošle godine koji je bio skočio radi izbjegavanja posljedica trgovinskog rata… S druge strane oštar pad uvoza ukazuje na i slabu domaću potražnju, kao i pad potražnje za sirovinama koje se koriste u prerađivačkoj industriji,” komentirao je Zhang Zhiwei, glavni ekonomist tvrtke Pinpoint Asset Management, dodavši da će se konkretne posljedice Trumpovih carina vidjeti u podacima za ožujak.
Kompanije u vlasništvu države zabilježile su pad uvoza za 20,6 posto, dok su privatne tvrtke imale povećanje od 2,7 posto, što ukazuje da se taj najveći svjetski uvoznik sve više oslanja na postojeće zalihe robe i sirovina.
Uvoz sirove nafte pao je u prva dva mjeseca ove godine za 5 posto na godišnjoj razini, nakon što su na snagu stupile strože američke sankcije za brodove koji prevoze rusku i iransku naftu. Uvoz rijetkih zemnih metala pao je za 24,1 posto, a uvoz bakra za 7,2 posto. Uvoz željezne rude pao je za 8,4 posto – no to se pripisuje lošim vremenskim uvjetima u Australiji, glavnom dobavljaču za kinesko tržište.
Razdoblje od siječnja do veljače obilježila su očekivanja drugog vala američkih carinskih nameta i kineskih protumjera, šo se naposljetku i ostvarilo 4. ožujka, kada je Trump udvostručio dodatne carine za kinesku robu, na 20 posto. Peking je smjesta reagirao uvođenjem nameta između 10 i 15 posto na uvoz poljoprivrednih proizvoda iz SAD-a, i ograničenja u poslovanju za 25 američkih tvrtki.
Kineske vlasti su za glavni prioritet u 2025. godini odredile poticanje domaće potrošnje i potražnje, i ekonomski rast od 5 posto. U četvrtak su neki dužnosnici najavili mogućnost daljnjeg snižavanja kamatnih stopa, i novim mjerama za poboljšanje likvidnosti, poput smanjenja iznosa obaveznih bankarskih rezervi.
Ali sve okolnosti upućuju na zaključak da zbog slabe domaće potrošnje i problema na tržištu nekretnina koji ograničavaju ekonomski rast Kina mora naći nova tržišta za svoju robu, kako bi se otklonile bojazni od deflacije u moćnom industrijskom sektoru.
Kineski deflator BDP-a procjenjuje se da će iznositi -0,1 posto u 2025. godini, što bi bila negativna vrijednost već treću godinu zaredom. To bi bio najdulji deflatorni period unazad nekoliko desetljeća, još od ranih 1960-ih.
U 2024. godini EU je izvezla robu u vrijednosti od 213,3 milijarde eura u Kinu i uvezla robu u vrijednosti od 517,8 milijardi eura, što je rezultiralo trgovinskim deficitom od 304,5 milijardi eura, objavio je nedavno Eurostat.
Pročitajte još:
Kina je bila najveći trgovinski partner EU za uvoz (21,3 posto svih uvoza izvan EU-a) i treći najveći partner za izvoz (8,3 posto svih izvoza izvan EU-a).
U usporedbi s 2023. godinom, uvoz i izvoz su se smanjili, za 0,5 posto i 4,5 posto, redom.
Između 2014. i 2024. godine, uvoz iz Kine povećao se za 101,9 posto, dok je izvoz porastao za 47,0 posto.
Jedan odgovor
Smanjenje kineskog uvoza može imati globalne posljedice jer Kina kao veliki potrošač roba igra ključnu ulogu u svjetskom trgovinskom lancu. Slaba domaća potražnja u mnogim zemljama, uključujući i Hrvatske, pokazuje da gospodarstva još uvijek nisu potpuno oporavljena od pandemije, inflacije i drugih globalnih izazova.Za zemlje poput Hrvatske, gdje su vanjski tržišni faktori važni za gospodarstvo, pad kineske potražnje može usporiti gospodarski rast i smanjiti izvoz. Osim toga, slabija domaća potražnja može negativno utjecati na privatnu potrošnju i investicije, što odražava ekonomsku nesigurnost.