Inflacija u eurozoni mogla bi ove i sljedeće godine biti niža nego što se ranije očekivalo, i dugoročno bi se trebala zadržati ostati oko ciljane stope Europske središnje banke (ESB) od oko 2 posto, pokazala je u petak ESB-ova anketa analitičara.
Stopa inflacije se u posljednjih par godina naglo smanjila, pa se sada kreće oko ciljane vrijednosti od 2 posto, što je uostalom i bio ključan razlog zbog kojeg je ESB u četvrtak ostavio nepromijenjene kamatne stope i napomenuo da neće žuriti s daljnjim snižavanjima. Od lipnja prošle godine do danas ESB je postupno snižavao referentnu kamatnu stopu, s 4 posto na današnjih 2 posto.
Inflacija je sada u prosjeku 2 posto ove godine, ispod 2,2 posto prognoziranih prije tri mjeseca, a potom bi se trebala usporiti na 1,8 posto sljedeće godine – što je isto manje od ranijih projekcija od oko 2 posto.
“Očekivalo se da će američke carine imati mali učinak na smanjenje inflacije u kraćem roku, ali da će efekt biti neutralan 2027. godine, i u dugoročnijem razdoblju,” rekli su eksperti iz ESB-a. Pad stope inflacije ispod 2 posto vjerojatno će biti tek privremen, a rast cijena potom bi se sljedećih godina trebao vratiti na ciljanu razinu, i potom ostati na njoj dugoročno, do barem 2030.
Stabilna stopa inflacije od oko 2 posto, i relativno zdrav gospodarski rast, razlog su zašto neki dužnosnici počinju sve više sumnjati ima li uopće potrebe za još većim smanjenjima kamatnih stopa – financijska tržišta smatraju da je vjerojatnost za novo snižavanje u trenutnom ciklusu ublažavanja monetarne politike tek 50 posto.
Gospodarski rast također će vjerojatno biti nešto brži od predviđenog, pa će se tako ubrzavati na 1,1 posto ove godine, iznad ranije predviđenih 0,9 posto. Iako se očekivalo da će rast ove godine biti usporen zbog velikog udara trgovinskih napetosti sa SAD-om, prva polovica godine bila je nešto jača nego što se mislilo da će biti, što ukazuje na veliku gospodarsku otpornost Europe.
Očekivanja u pogledu nezaposlenosti ostala su uglavnom ista, pa se prognozira stopa nezaposlenosti od oko 6,3 posto, koja bi dugoročno trebala malo pasti na 6,2 posto.
Američke banke Goldman Sachs i J.P. Morgan također su snizile svoje prognoze glede novih smanjenja kamatnih stopa, također spomenuvši otpornost europskog gospodarstva i nadanja globalnih tržišta da će uskoro biti dogovoren carinski sporazum između Europske unije i SAD-a.
Iz Goldman Sachsa kažu da više ne očekuju da će ESB ove godine dodatno smanjivati kamatne stope, dok je J.P. Morgan pomaknuo svoju prognozu novog snižavanja na listopad, u odnosu na ranije predviđeni rujan.
“Sad smo u situaciji kad čekamo i gledamo što će biti,” izjavila je predsjednica ESB-a Christine Lagarde na tiskovnoj konferenciji u četvrtak, dodavši da je europsko gospodarstvo trenutno “u dobrom stanju.”
Ishod trgovinskih pregovora između EU i SAD-a i dalje je neizvjestan, ali informacije iz diplomatskih izvora upućuju da je izgledno da će sporazum uključivati američku carinsku stopu od 15 posto za svu europsku robu. To je više od sadašnjih 10 posto uvedenih u travnju, ali ipak znatno niže od Trumpovih prijetnji od 30 posto.
Pročitajte još:
S druge strane, Bank of America, Barclay’s, Citigroup, Deutsche Bank i Morgan Stanley ostaju pti svojim predviđanjima da bi moglo doći do novog smanjenja kamatne stope u rujnu.
Tržišta novca pokazuju da trgovci nisu baš sigurni hoće li biti novog snižavanja kamatnih stopa ESB-a ove godine, i predviđaju da postoji oko 30 posto šanse da stope padnu ispod sadašnje razine od 2 posto do kraja prosinca.
