Analitičari o procjenama IFO-a: Izgledi za recesiju u Hrvatskoj su mali zbog visoke stope inflacije

Njemački institut IFO objavio je da se vjerojatnost izbijanja recesije u Hrvatskoj do kraja 2024. procjenjuje na 30 do 35 posto. Iznenađujuće je da, prema njihovim procjenama, na prostoru bivše Jugoslavije najbolje kotira Sjeverna Makedonija sa samo 10 posto. Kod Srbije i Crne Gore se pak procjene za recesiju kreću između 25 i 30 posto.

Razgovarali smo o tome s ekonomskim analitičarem i profesorom ekonomskih predmeta na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, prof. dr. sc. Lukom Brkićem.

“Tako nešto nije moguće egzaktno predvidjeti. Ti prognostički modeli nisu dovoljno sofisticirani da biste to mogli predvidjeti kao u prirodnim znanostima. Čak i u meteorologiji možete prognozirati samo za dan ili dva, ali za 15-20 ili više dana ne možete. Negdje sam nedavno pročitao da je 85 posto analitičara i instituta predviđalo da će 2023. godina biti puno gora nego što je u konačnici bila. Prema tome, tako nešto je vrlo teško pouzdanije reći”, kazao je Brkić za Financije.hr.

“Ono što je nedvosmisleno moguće reći je da su mnogi imali restriktivnu monetarnu politiku koja je vođena kako bi ohladila gospodarstvo i kako bi se smanjila inflacija, a posljedica toga je recesija ili opasnost od recesije. Ako je za neke zemlje manja vjerojatnost da će se dogoditi recesija, to su zemlje koje imaju višu stopu inflacije. Tamo nemate tako restriktivnu monetarnu politiku kao što imate u eurozoni ili kod FED-a. Čim puštate da inflacija bude nešto viša, onda je opasnost od recesije bitno manja”, objasnio je.

Kaže i da trenutačno u Europi Njemačka ima probleme s recesijom, ali da je za sada recesija tamo još uvijek slaba. Naglasio je i da Hrvatska ima drugu najveću stopu inflacije u eurozoni te da su zato izgledi za recesiju kod nas mali.

“Hrvatska ima jednu svoju specifičnost jer smo ušli u eurozonu na početku 2023. godine. Samim činom ulaska u eurozonu i preuzimanja eura dogodilo se nešto na bankarskom tržištu Hrvatske, a to je nova regulativa koja je svela obvezne rezerve banaka na samo jedan posto njihovog kapitala, prije toga je bilo devet posto. Znači da su zbog toga u Hrvatskoj oslobođena dodatna sredstava, otprilike 60 milijardi kuna odnosno oko 7,9 milijardi eura. To je ogroman novac, a čim imate toliko puno novca, kamatne stope ne mogu biti visoke”, rekao je ekonomski analitičar Luka Brkić.

“Taj transmisijski mehanizam kamatne stope od Europske središnje banke (ESB) do Hrvatske je duže išao, i još uvijek putuje, tu je onda i stopa inflacije koja je kod nas puno viša u odnosu na prosjek eurozone i to nas dovodi u poziciju da nam recesija nije prva briga”, dodao je Brkić.

Podsjećamo, premijer Andrej Plenković je u četvrtak komentirao podatke Državnog zavoda za statistiku (DZS) i ponovio podatak o inflaciji za siječanj ove godine, koja je 4,1 posto.

“Vidimo trend pada inflacije, od kolovoza pa do siječnja. Projekcija ministarstva financija je da će se taj trend nastaviti tijekom ove i iduće godine te da će se stabilizirati ono što smo doživjeli prošle godine i od sredine 2022. Sve ovo je povezano s politikom rasta plaća”, kazao je Plenković.